| |||
| |||
Nazivi | |||
---|---|---|---|
IUPAC naziv
Ciklopropan
| |||
Identifikacija | |||
3D model (Jmol)
|
|||
ChEBI | |||
ChemSpider | |||
ECHA InfoCard | 100.000.771 | ||
KEGG[2] | |||
UNII | |||
| |||
Svojstva | |||
C3H6 | |||
Molarna masa | 42,08 g/mol | ||
Gustina | 1,879 g/L (1 atm, 0°C) | ||
Tačka topljenja | −128 °C (−198 °F; 145 K) | ||
Tačka ključanja | −33 °C (−27 °F; 240 K) | ||
Opasnosti | |||
Opasnost u toku rada | Visoko zapaljiv zagušljiv gas | ||
Bezbednost prilikom rukovanja | External MSDS | ||
NFPA 704 | |||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |||
verifikuj (šta je ?) | |||
Reference infokutije | |||
Ciklopropan je cikloalkanski molekul sa molekulskom formulom C3H6, koji se sastoji od tri atoma ugljenika vezana u prsten. Svaki atom ugljenika je vezan za dva atoma vodonika. Ciklopropan i propen imaju istu molekulsku formulu ali se razlikuju po strukturi. Oni su strukturni izomeri.[5][6]
Veze između atoma ugljenika ciklopropana su znatno slabije od tipične veze. Njihova reaktivnost je slična ili veća od alkena. Bajerova teorija naprezanja pruža objašnjenje. Angularno naprezanje zbog uglova od 60° između atoma ugljenika (što je znatno manje od normalnog ugla od 109.5° za veze između atoma sa sp3 hibridizovanim orbitalama) redukuje energiju veza između ugljenika, čineći ovaj molekul reaktivnijim od drugih cikloalkana poput cikloheksana i ciklopentana. Molekul takođe ima torziono naprezanje usled eklipsne konformacije njegovih vodonika.
Mediji vezani za članak Ciklopropan na Vikimedijinoj ostavi