Arad
| |
---|---|
Centralni trrg | |
Koordinate: 46°10′N 21°19′E / 46.167°N 21.317°E | |
Država | Rumunjska |
okrug | Arad |
Vlast | |
- gradonačelnik | Gheorghe Falcă |
Površina | |
- Ukupna | 252.85 km²[1] |
Stanovništvo (2011.) | |
- Grad | 159,074[1] |
- Gustoća | 629.1[1] |
Vremenska zona | UTC+2 (UTC+3) |
Poštanski broj | 31xxx |
Pozivni broj | (+40) 02 57 |
Službene stranice www.primariaarad | |
Karta | |
Arad je grad na zapadu Rumunjske od 159,074 stanovnika.[1]par dekada prije (1992.) imao je 190,114, ali mu odtada broj stanovnika rapidno opada.
Arad je administrativni centar istoimenog okruga (județ) Arad.[2]
Arad leži u donjem toku rijeke Moriš, blizu mađarske granice udaljen oko 50 km sjeveroistočno od Temišvara.[2] U gradu živi značajna mađarska manjina, točnije njih 15 396.[3]
Za rimskih vremena u dijelu grada - Aradu Nou (Novi Arad) na drugoj južnoj obali rijeke se nalazila njihova fortifikacija.[2]
Prvi dokumentirani zapis o Aradu datira iz 1131.[2] Arad je pao u osmanske ruke, i ostao pod njihovom vlašću (uz kraće prekide) od oko 1550. do 1700. Nakon tog je podpao pod Habsburšku monarhiju. U vrijeme mađarske bune 1848. - 1849. Mađari su zauzeli Arad - 1. jula 1849. i pretvorili ga u štab. svoje pobune. Kad je pobuna slomljena uz pomoć ruske vojske, u Aradu je 6. oktobra 1849. pogubljeno 13 mađarskih generala, oni su kasnije nazvani Mučenici Arada.[2]
Arad je postao dio Rumunjske tek nakon Prvog svjetskog rata, a 1919. postao je prijestolnica novoosnovanog okruga.[2]
Arad je industrijsko - trgovački centar i važno željezničko čvorište. U gradu djeluje mlin, destilerija, tvornice alatnih strojeva, željezničkih vozila, tekstila i pilana.[2]
Grad ima teatar, simfonijski orkestar i kulturni centar s bibliotekom i muzejom.[2]