U slobodnom zidarstvu prva tri masonska stupnja čine osnovne stupnjeve. Slobodno zidarstvo prva tri stupnja naziva se "simbolično", "plavo" ili – u zemljama engleskog govornog područja – zanatska masonerija (Craft Masonry). Ova tri temeljna stupnja s vremenom su dodani razni sustavi izbornih visokih masonskih stupnjeva (zvanih "dodatni stupnjevi"), koji se rade u takozvanim vijećima ili u kaptolima.
Podrobniji članak o temi: Stupanj (slobodno zidarstvo)Slobodno zidarstvo u početku je imalo samo dva stupnja: učenika (engl. Entered Apprentice) i onaj pomoćnika (Fellow Craft). Treći stupanj, majstora, pojavio se kasnije, oko 1725. godine, u Londonu.[1]
Od 1730-ih, različiti autori, uglavnom u Francuskoj i Engleskoj, pisali su rituale za mnoge dodatne stupnjeve koji su trebali nastaviti i obogatiti mitologiju prva tri.[2] Stoga su masoni osnovali "više radionice" u kojima su se prakticirali novi rituali, nudeći majstoru masonu, osim prva tri stupnja, potragu za njegovim duhovnim i moralnim putovanjem. Povjesničari broje više od stotinu dodatnih redova u 1760-ima.
Svi ovi stupnjevi mogu se grupirati u manji broj tematskih cjelina. Tako su, slijedeći legendu o Hiramu (3. stupanj, majstor mason), različiti nizovi stupnjeva ugrađeni u progresivnu i koherentnu cjelinu, glavne masonske obrede, na kraju 18. stoljeća i početak 19. stoljeća.
Nakon toga, nove "visoki stupnjevi", ponekad strukturirani u neovisne obrede, ponekad integrirani u postojeće, nastavili su se pisati, ali puno sporijim tempom.
Na početku 21. stoljeća možemo uočiti ukupan broj različitih stupnjeva prema obredima:
- Drevni i prihvaćeni škotski obred: 33 stupnja (uključujući 3 simbolična stupnja);
- Yorčki obred: 12 ili 13 stupnjeva ovisno o zemlji;
- Obred Memphis-Misraim: 99 stupnjeva;
- Švedski obred: 10 stupnjeva, plus jedan administrativni izvan strukture stupnjeva;
- Francuski obred: 7 stupnjeva, plus jedan administrativni izvan strukture stupnjeva;
- Ispravljeni škotski obred: 8 stupnjeva.
Lože koje rade s "visokim stupnjeve" razlikuju se od loža prva tri stupnja. Imaju različita imena, koja se razlikuju prema redovima koje dodjeljuju, ali su također označeni pod generičkim pojmom "više radionice" ili "radionice za poboljšanje". Općenito je pravilo da se lože grupiraju u različite grupe obedijancija (velika loža ili veliki orijent) koje ujedinjuju lože prva tri stupnja.
- 4° – tajni majstor
- 5° – savršeni majstor
- 6° – intimni tajnik
- 7° – starješina i sudac
- 8° – intendant gradnje
- 9° – izabranik devetorice
- 10° – izabranik petnaestorice
- 11° – izabranik dvanaestorice
- 12° – veliki majstor arhitekt
- 13° – kraljevski luk Salomona
- 14° – veliki izabrani potpuni i svijetli zidar
- 15° – vitez istoka ili vitez mača
- 16° – princ Jeruzalema
- 17° – vitez istoka i zapada
- 18° – vitez ružinog križa
- 19° – veliki biskup
- 20° – majstor za život
- 21° – patrijarh nojevog reda
- 22° – princ Libanona
- 23° – poglavar Šatora sastanka
- 24° – princ Šatora sastanka
- 25° – vitez mesingane zmije
- 26° – princ milosrđa
- 27° – zapovjednik Hrama
- 28° – vitez Sunca
- 29° – vitez svetog Andrije
- 30° – vitez Kadoš
- 31° – inspektor inkvizitor zapovjednik
- 32° – uzvišeni princ kraljevske tajne
- 33° – suvereni veliki glavni inspektor
- 4° – majstor zidara Znaka
- 5° – (virtualni) bivši majstor
- 6° – najuzvišeniji majstor
- 7° – Kraljevski luk
- 8° – kraljevski majstor
- 9° – odabrani majstor
- 10° – najodličniji majstor
- 11° – vitez Crvenog križa
- 12° – vitez Malte
- 13° – vitez Hrama
- 4°/5° – učenik i pratilac sv. Andrije, dvostruki stupanj
- 6° – majstor sv. Andrije
- 7° – slavniji brat, vitez od Istoka
- 8° – najslavniji brat, vitez Zapada
- 9° – prosvijećeni brat lože sv. Ivana
- 10° – prosvijećeniji brat lože sv. Andrije
- (11°) – najprosvijećeniji brat, vitez i zapovjednik Crvenog križa
- 4° – tajni odabranik
- 5° – škotski veliki odabranik
- 6° – vitez istoka
- 7° – suvereni princ Ružinog križa, savršeni slobodni zidar, veliki zapovjednik Hrama
- 4° – škotski majstor sv. Andrije
- 5° – sekularni novak
- 6° – vitez dobročinitelj Svetog grada
- 7° – profesor
- 8° – veliki profesor
- ↑ Dachez, Roger. 2003. Histoire de la franc-maçonnerie française (francuski). PUF. str. 61
- ↑ Hivert-Messeca, Yves. 2. siječnja 2018. Les Premiers pas des Hauts Grades en France (1735/1745) (francuski). Pristupljeno 23. kolovoza 2023.