Islandski red slobodnih zidara (isla.. Frímúrarareglan á Íslandi), skraćeno FaI, je regularna slobodnozidarska velika loža u Islandu.
Bratstvo islanskih masona osnovano je 15. studenoga 1913. godine kao udruga u Reykjaviku a pod zaštitom Danskog reda slobodnih zidara. Većina islandskih masona u to vrijeme bila je u Loži "Zorobabel i Frederik okrunjenoj nadi" u Kopenhagenu. Pored njih islandskih masona bilo je u ložama u Sjevernoj Americi i Škotskoj.[2]
Na Bogojavljenje, 6. siječnja 1918. godine, Bratstvo islanskih masona postala je instrukcijska loža sve u cilju pripreme i razvoja prema ustanovljenu lože sv. Ivana (plava loža) unutar Švedskog obreda koji djeluje u Danskoj i na Islandu. Godinu dana nakon toga, 6. siječnja 1919. godine, također na Bogojavljenje, po prvi put je otvorena jedna loža sv. Ivana u Reykjavíku. Loža je dobila naziv "Edda" koje je preuzeto iz islandske srednjovjekovne zbirke nordijske mitološke i herojske poezije. Bilo je četrnaest osnivača.[2][3]
Od tada se masonski rad nastavio na Islandu sa sve većim brojem loža i članova. Najvažnije postignuće je formalno otvaranje Islandskog reda slobodnih zidara kao potpuno suverene velike lože, 23. srpnja 1951. godine.[2][3]
Sjedište Islandskog reda slobodnih zidara je u Reykjaviku.
U 2022. godine Islandski red slobodnih zidara na razini plave lože ima 18 loža koje rade na Ivanovskim stupnjevima Švedskog obreda.[4][2][5][6]
- Loža "Edda" (St. Jóhannesarstúka Edda) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po poemama i pjesmama iz islandskih saga.
- Loža "Runa" (St. Jóhannesarstúka Rún) br. 2, Akureyri – nosi naziv po runama, slovima runske abecede.
- Loža "Mimir" (St. Jóhannesarstúka Mímir) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Mimiru, divu u nordijskoj mitologiji.
- Loža "Njala" (St. Jóhannesarstúka Njála) br. 4, Ísafjörður – nosi naziv po Njala, islandskoj sagi iz 13. stoljeća.
- Loža "Gimli" (St. Jóhannesarstúka Gimli) br. 5, Reykjavík – nosi naziv po Gimliju, mjestu u nordijskoj mitologiji.
- Loža "Čekić" (St. Jóhannesarstúka Hamar) br. 6, Hafnarfjörður – nosi naziv po čekiću.
- Loža "Polje" (St. Jóhannesarstúka Akur) br. 7, Akranes – nosi naziv po njivi.
- Loža "Glitnir" (St. Jóhannesarstúka Glitnir) br. 8, Reykjavík – nosi naziv po Glitniru, palači u kojoj živi nordijski bog Forseti.
- Loža "Sindri" (St. Jóhannesarstúka Sindri) br. 9, Njarðvík – nosi naziv po Sindriju, patuljku u nordijskoj mitologiji.
- Loža "Sunce" (St. Jóhannesarstúka Röðull) br. 10, Selfoss – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Sunce.
- Loža "Fjolnir" (St. Jóhannesarstúka Fjölnir) br. 11, Reykjavík – nosi naziv po mitskom kralju Fjolniru u nordijskoj mitologiji.
- Loža "Njord" (St. Jóhannesarstúka Njörður) br. 12, Hafnarfirði – nosi naziv po Njordu, bogu pomorstva u nordijskoj mitologiji.
- Loža "Maelifell" (St. Jóhannesarstúka Mælifell) br. 13, Sauðárkróki – nosi naziv po Maelifellu, vulkanu na jugu Islanda.
- Loža "Snorri" (St. Jóhannesarstúka Snorri) br. 14, Reykjavík – nosi naziv po Snorriju, ratniku iz islandskih saga.
- Loža "Iduna" (St. Jóhannesarstúka Iðunn) br. 15, Reykjavík – nosi naziv po Iduni, božici proljeća u nordijskoj mitologiji.
- Loža "Bdjenje" (St. Jóhannesarstúka Vaka) br. 16, Egilstöðum – nosi naziv po staronordijskoj riječi za Bdjenje.
- Loža "Ljiljan" (St. Jóhannesarstúka Lilja) br. 17, Reykjavík – nosi naziv po cvijetu ljiljan.
- Loža "Hler" (St. Jóhannesarstúka Hlér) br. 18, Reykjavík – nosi naziv po Aegiru, bogu mora u nordijskoj mitologiji.
Pored toga, Islandski red ima i tri instrukcijske lože, u Húsavíku, Siglufjörðuru i Stykkishólmuru.[7]
Prva dva predsjednika Islanda
Sveinn Björnsson (lijevo) i Ásgeir Ásgeirsson (desno) bila su ujedno i prva dva velika majstora Reda.
Islandskim redom slobodnih zidara upravlja veliki majstor (isla. Stórmeistari) koji se bira na četvorogodišnje razdoblje. Dosadašnji veliki majstori su::
- Sveinn Björnsson (1951. – 1952.), predsjednik Islanda
- Ásgeir Ásgeirsson (1952. – ?), predsjednik Islanda
- Sigurður Örn Einarsson (1999. – 2007.)
- Valur Valsson (2007. – 2019)[8]
- Kristján Þórðarson (od 2019.)
Islandski red sudjeluje u radu Svjetske konferencije regularnih masonskih velikih loža. Također, potpisao je povelje o prijateljstvu i međusobnom priznavanju s preko 120 regularnih velikih loža.
Povijesni slobodnozidarski obred Islandskog reda je Švedski obred i to je izvorni obred svih loža. U slobodnom zidarstvu velika loža upravlja simboličkim stupnjevima plave lože (učenik, pomoćnik i majstor) i delegira upravljanje visokim masonskim stupnjevima.
Uobičajno je da upravljanje visokim stupnjevima svaka velika loža provodi kroz pridružena tijela i redove od kojih svaki predstavlja jedan obred a na temelju potpisanih konkordata. Međutim upravljanje visokim stupnjevima u Švedskom obredu provodi "velika loža" odnosno sam Red.
Struktura Islandskog reda u visokim stupnjevima Švedskog obreda, u srpnju 2024. godine, uključuje sljedeće:
- jedan kapitel (za stupnjeve od 7. do 11.) u Reykjaviku: Nacionalna velika loža na Islandu (Landsstúka Frímúrarareglunnar á Íslandi),[5]
- jedna podvornička loža (Stúartstúka) za kapitel (samo 7. stupanj) u Akureyriju,[5]
- 6 loža koje rade na stupnjevima sv. Andrije (od 4. do 6. stupnja), i to su četiri u Reykjaviku i po jedna u Akureyriju i Ísafjörðuru.[9][5]
- Andrijevska loža "Helgafell" (St. Andrésarstúka Helgafell) br. 1, Reykjavík – nosi naziv po planini Helgafell.
- Andrijevska loža "Hulda" (St. Andrésarstúka Huld) br. 2, Akureyri – nosi naziv po ženi koja je prakticirala magiju u nordijsoj mitologiji.
- Andrijevska loža "Hlin" (St. Andrésarstúka Hlín) br. 3, Reykjavík – nosi naziv po Hlin, božici u nordijsoj mitologiji povezanoj s Frigg.
- Andrijevska loža "Hekla" (St. Andrésarstúka Hekla) br. 4, Reykjavík – nosi naziv po Hekli, vulkanu na jugu Islanda.
- Andrijevska loža "Harpa" (St. Andrésarstúka Harpa) br. 5, Ísafjörður
- Andrijevska loža "Hugin" (St. Andrésarstúka Huginn) br. 6, Reykjavík – nosi naziv po Huginu, jednom od dva gavrana boga Odina u nordijsoj mitologiji.
- jedna instrukcijska loža za stupnjeve sv. Andrije u Egilsstaðiru.[10]
