Nazivi | |
---|---|
IUPAC naziv
4-aminobutanoic acid
| |
Identifikacija | |
3D model (Jmol)
|
|
ChemSpider | |
ECHA InfoCard | 100.000.235 |
MeSH | gamma-Aminobutyric+Acid |
UNII | |
| |
Svojstva | |
C4H9NO2 | |
Tačka topljenja | 2.037 °C (3.699 °F; 2.310 K) |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |
verifikuj (šta je ?) | |
Reference infokutije | |
γ-Aminobuterna kiselina (GABA) je glavni inhibitorni neurotransmiter u centralnom nervnom sistemu sisara. Ona učestvuje u regulaciji pobudljivosti neurona. Kod insekata GABA dejstvuje samo na pobuđujuće nervne receptore. Kod ljudi, GABA je između ostalog direktno odgovorna za regulaciju tonus mišića.[3] Mada je ovo jedinjenje aminokiselina, GABA ne ulazi u sastav proteina.
Kod ljudi obolelih od spastičke paralize GABA apsorpcija postaje otežana, što dovodi do hipertonije mišića. Baklofen, je lek koji dejstvuje kao zamena za GABA-u. On može da se veže za oštećene nerve, tako da se ponekad koristi za lečenje spastičnosti uzrokovane nedovoljnom GABA apsorpcijom.
Kod kičmenjaka, GABA deluje na inhibitorne sinapse u mozgu vezivanjem za specifične transmembranske receptore u membrani plazme. Ona utiče na pre- i postsinaptičke neuronske procese. Ovo vezivanje uzrokuje otvaranje jonskih kanala čime se omogućava protok bilo negativno naelektrisanih hloridnih jona u ćeliju ili pozitivno naelekrisanih jona kalijum iz ćelije. U zavisnosti od toga koji se jonski kanali otvore, membrana je bilo hiperpolarizovana ili depolarizovana. Ova akcija rezultuje u negativnoj promeni transmembranskog potencijala, što obično izaziva hiperpolarizaciju. Dve opšte klase GABA receptora su poznate: GABAA kod koga je receptor deo kompleksa ligand-kontrolisanog jonskog kanala, i GABAB metabotropski receptori, koji su G protein-spregnuti receptori. Oni otvaraju ili zatvaraju jonske kanale putem intermedijara (G proteina).
U hipokampusu i neokorteksu mozga sisara, GABA ima prvenstveno pobuđivačku ulogu u ranom razvoju. Ona je značajan pobuđivački neurotransmiter u mnogim regionima mozga pre nego što dođe do maturacije glutamatnih sinapsi.[4]
U razvojnim stupnjevima koji prethode formiranju sinaptičkih kontakta, GABA je sintetizovana od strane neuronima, i ona dejstvuje kao autokrini (koji dejstvuje na istoj ćeliji) i parakrini (koji dejstvuje na obližnje ćelije) signalni medijator.[5][6]
GABA reguliše proliferaciju neuralnih progenitorskih ćelija[7][8], migraciju[9] i diferencijaciju[10][11], elongaciju neurita[12] i formaciju sinapsi.[13]
GABA takođe reguliše rast embrionskih i neuralnih stem ćelija. GABA utiče na razvoj neuralnih progenitorskih ćelija putem BDNF izražavanja.[14] GABA aktivira GABAA receptor, uzrokujući zaustavljanje ćelijskog ciklusa u S-fazi, čime se ograničava rast.[15]