Pozdrav! Samo jedno pitanje. Nije i Island u medjuvremenu postao kandidat za ulazak u EU? --Marko Stanić (razgovor) 19:22, 17. veljače 2010. (CET)
Hi ! There is a modernized structure at the engl. EU article. It is designed like a city- or country-article. Maybe this is a useful inspiration for the article here. all the best en:Lear21 — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 84.189.126.202 (razgovor • doprinosi) 20. siječnja 2007., 19:30:16 (CEST)
Trebali bismo preimenovati ovaj članak. Naime, u nazivu članka pravopisna je pogrješka. Europska se unija piše velikim početnim slovom, dakle, Europska Unija. Tako je odredilo Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika te Hrvatski školski pravopis (2008.). Možda zvuči čudno, ali se, koliko ja znam, zaključci Vijeća uzimaju kao ispravni i mjerodavni. Nisam htio ništa ispravljati jer bi se, očito, svi okomili na mene. --Binx ® 18:48, 29. travanj 2009. (CEST)
Idemo krenuti. Naime, Hrvatski jezični portal napravljen je prema Anićevom i Enciklopedijskomu rječniku. Anićev je rječnik deskriptivan i opisuje, a nije preskriptivan. Dakle, Anića se ne smije uzimati kao standard, jer bi tada pronašli mnoštvo srpskih riječi, koje, dakako, ne bi trebale ući u hrvatski standard. Toliko o Aniću.
Koliko ja znam, na ovoj se Wikipediji zaključci Vijeća uzimaju kao jedino pravilno (zemljopis/geografija).
Ne bismo trebali preispitivati njihove odluke, jer su članovi Vijeća, barem većina, izvrsni jezikoslovci: akademik Katičić (predsjednik Vijeća), akademik Ježić (zamjenik predsjednika Vijeća), dr.sc. Dunja Brozović..., ali i sami autori pravopisa: akademik Babić, akademik Moguš, prof.dr.sc. Ham.
Ne, cijeli je školski pravopis, osobito drugo izdanje, napravljen prema zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika tako da teorija o želji autora pada u vodu. Tako da, na primjer, treba pisati sudci, svetci (NE otci) iako su autori bili protiv toga.
I Babić-Finka-Moguš propisuje Europska Unija. ;)
Anić-Silićev i Matičin pravopis nisu službeni pravopisi, te isključivo mogu biti dodatna literatura. Lijep pozdrav! --Binx ® 14:18, 30. travanj 2009. (CEST)
Ljudi, ja ne mogu vjerovati kako netko može biti takav - samo ste trebali uzeti u ruke Hrvatski pravopis Matice hrvatske i vidjeli biste da i u njemu piše Europska Unija (!) i stvar nema daljnje rasprave, a sve te rasprave o pogrješci, i još od ljudi koji o tome pojma nemaju, ma molim vas lijepo... --Josinj (razgovor) 09:11, 1. srpnja 2009. (CEST)
Pa kad su jezikoslovci odlučili da je ovo država, onda neka bude "Europska Unija". Blesavo je da je onda "Europska zajednica", koja ima više ovlasti i stvarno je nadnacionalna. Ali tko sam ja da idem protiv Vijeća. Pozivam jezikoslovce da malo sadržajno popune ovaj članka i ostale članke na ovu temu. --Ex13 (razgovor) 09:23, 1. srpnja 2009. (CEST)
Europska Unija piše se s velikim početnim slovom na objema riječima jer EU nije nikakva međunarodna organizacija kao što su to Ujedinjeni narodi. Europska Unija je jedinstvena nadnacionalna politička i gospodarska unija u svijetu te sui generis asocijacija neovisnih država koje skupa tvore jedinstvenu političku zajednicu koja je po svom pravno-političkom ustroju više od konfederacije ali manje od federacije. Posjeduje svoju izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast. EU raspolaže vlastitom pravnom stečevinom i normom (od oko 170 000 stranica zajedničkih propisa). EU ima i pravnu prevlast nad nacionalnim pravom u područjima u kojima su države članice svoje ovlasti prenijele na nju. U tim područjima donošenje odluka unutar Unije kombinacija je međuvladinog i nadnacionalnog načina funkcioniranja. Više od 2/3 nacionalnog zakonodavstva država članica donosi se na razini Unije ili je rezultat primjene europskih direktiva u nacionalne okvire. EU ima zajedničku Europsku centralnu banku, kao i zajedničku valutu (euro) u 16 država članica, s jasno naznačenom ambicijom da ju postupno sve članice usvoje.
EU raspolaže i vlastitim državljanstvom koje državljani zemalja članica uživaju, uz svoje nacionalno. Unija ima vlastiti parlament kojeg biraju državljani Unije. Na Europsku Uniju prenosi se popriličan dio nacionalnog suvereniteta, što nije slučaj kod međunarodnih organizacija. Da to nije slučaj ne bi se provodio referendum o pristupanju Europskoj Uniji niti bi se vodili ovako sveobuhvatni, i u mnogočemu jedinstveni, pregovori o članstvu. Lisabonski ugovor predviđa i mogućnost istupanja iz Unije, ali putem posebnih pregovora o istupanju.
S tog stajališta kao i zbog njene jedinstvenosti, EU se ne može uspoređivati ni s jednom drugom političkom unijom u svijetu, a još manje s običnim međunarodnim organizacijama ili savezima, poput Ujedinjenih naroda, Svjetske trgovinske organizacije, Saveza država jugoistočne Azije, Sjevernoatlanstkim savezom, i sl. Ni za jednu od tih organizacija Hrvatska nije, da bi postala članica, supotpisala ni ratificirala pristupni ugovor, čije su odredbe obvezujuće za gotovo sva područja nacionalnog zakonodavstva, kao što će to biti slučaj s Unijom! Štoviše, kod međunarodnih organizacija postoji temeljno pravilo o jednakosti država članica. No ono ne vrijedi za Uniju, i samo za nju, gdje se odluke donose pravilima koje su kombinacija načela jednakosti građana (kao u nacionalnim državama) i načela jednakosti država (kao u međunarodnim organizacijama).
Zanimljivo je pritom usporediti karakteristične elemente državnosti i EU: svaku državu nužno obilježavaju 1) teritorijalne granice unutar kojih se primjenjuju njeni zakoni, 2) postojanje institucija preko kojih vrši svoju vlast i autoritet, 3) legitimnost tog autoriteta koji se naslanja na suverenitet naroda. Europska Unija dobrim djelom raspolaže sa svima trima elementima: njen pravni poredak primjenjuje se unutar jasno definiranog teritorija, ima vlastite institucije koje donose i provode njene propise, i građani EU-a na europskim izborima biraju Europski parlament a na nacionalnim izborima svoje šefove država i vlada koji potom kolektivno donose odluke unutar Vijeća EU-a, dajući na taj način punu demokratsku legitimnost institucijama Unije.
Stoga je Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika ispravno postupilo kada je odlučilo da se Europska Unije piše s velikim početnim slovom na riječi Unija. Štoviše pokazalo je zavidnu razinu političke kulture u ispravnom prosuđivanju same biti Unije.
Osim toga ako je pravilo da se piše veliko početno slovo na Sjedinjene Američke Države, Vatikanski Grad, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (koje, usput budi rečeno, same nisu bile priznate države), Sveto Rimsko Carstvo Njemačkog Naroda (koje nije bilo nikakva država već samo zajednica teritorija s puno slabijim političkim jedinstvom od Europske Unije, pa čak i preteča moderne nacionalne države), Zlatna Horda, Dvojna Monarhija, Trojedna Kraljevina Hrvatska (koja nažalost nije bila neovisna), pa čak i Liliput, samorazumljivo je da se onda piše i Europska Unija (gdje riječ Unija označava novu vrstu međunarodnopravne političko-gospodarske unije, znatno bliža prije navedenim riječima Države, Grad, Republika, Carstvo, Monarhija ili Kraljevina, nego li običnim organizacijama, zajednicama, savezima i sl. pa i ostalim unijama koje ni po čemu osim po imenu nisu zapravo usporedive s EU-om).— Prethodni nepotpisani komentar napisao je 194.152.198.21 (razgovor • doprinosi)
Po novome pravilu obe riječi se pišu velikim početnim slovom!--Wustefuchs (razgovor) 17:00, 6. lipnja 2010. (CEST)
Novo pravilo Matice hrvatske se ne slaže s tim. U nedavno izdanoj knjizi Hrvatski pravopis autora Lade Badurine, Ivana Markovića i Krešimira Mićanovića stoji kako se Europska Unija piše s oba velika početna slova.
--Wustefuchs (razgovor) 22:35, 9. lipnja 2010. (CEST)
Da, ali ne moram napominjati da je hrvatska wikipedija na hrvatskom jeziku, a hrvatskom jeziku standard daje Matica Hrvatska.--Wustefuchs (razgovor) 17:17, 13. lipnja 2010. (CEST)
Wustefuchs je zaboravia na Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Kubura (razgovor) 02:20, 14. lipnja 2010. (CEST)
Hrvatskomu jeziku standard daje Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika. Trenutačno postoje dva pravopisa koja su usklađena sa zaključcima Vijeća. To su Hrvatsko školski pravopis Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša, i to 2. izdanje. Drugi je Hrvatski pravopis Babića i Moguša koji je izišao 2010. godine. U njem je navedeno isključivo Europska Unija. Matica hrvatska nije mjerodavna za jezik, spomenuto je Vijeće jedino tijelo koje može dati prednost kojem prijedlogu. Ako ti se to ne sviđa, slobodno priupitaj. Budući da vidim da ti je znanje na visini, možda ih i uvjeriš u suprotno. --Binx ® 00:49, 9. srpnja 2010. (CEST)
Slobodni ste pogledati i odredbe najnovije Promjene Ustava Republike Hrvatske, koja je vjerujem jezično pregledana. Piše "Europska unija".--Ex13 (razgovor) 08:42, 9. srpnja 2010. (CEST)
Onda smo riješili. Piše se Europska Unija.--Wustefuchs (razgovor) 21:08, 12. srpnja 2010. (CEST)
(početna uvlaka)
Vijeće za normu hrvatskoga standardnoga jezika je mjesto rasprave, a ne mjesto odluke. (1) To vijeće je imenovalo jedno ministarstvo, točnije jedan ministar. (2) Sam opovrgavaš svoje teze, govoreći kako je Ustav, kao pravni spis najveće pravne moći, samo još jedan tekst (a zahtijevaš bespogovorno vjerovanje MZOŠ). Naravno ne može se ni pravnicima u svemu bespogovorno vjerovati, iako se ne mogu složiti kako bi riječi rješenje i uvjerenje trebalo preimenovati u neke opće pojmove. Ako ih već treba preimenovati, neka se zovu, potrdilo, sklep, utok/utuk, treba oživjeti riječi. Pogotovo se ne može vjerovati funkcionalnim stilovima, pa govoriti o geografiji, ili riječi važiti kao riječi standardnoga jezika. Dakle, s jedne strane ti se zalažeš za ono što propisuje jedno Vijeće MZOŠ-a, a s druge strane protiv tekstova iz književnosti (pisanoga jezika), te tekstova iz pravnopolitičkoga područja.
Sve se može dogovoriti, pa i poraba naziva Europska Unija, u značenjima gdje se naglašava naddržavnost toga ustroja. Ali, dok će se pisati Ujedinjeni narodi i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, do tada će se ovaj članak zvati Europska unija.
Može se otvoriti i preusmjeravanje ili razdvojba Europska Unija, ali treba pričekati razvoj situacije. Podržat ću to što Ex13 kaže o Ustavu, barem po ovomu pitanju.
Ti pravopisi o kojima govoriš su preporučeni, a samo je jedan dobio rješenje.
Evo tri izvora koji ne rabe riječ unija pisanu velikim početnim slovom.
-- Bugoslav (razgovor) 08:59, 14. srpnja 2010. (CEST)
(Dodao treći izvor 15:41, 2. siječnja 2011. (CET))
(Premješteno obraćanje suradnice/suradnika Ljulja)
Ustav nije mjerodavan kada je u pitanju hrvatski jezik: tako primjerice već dvadeset godina (!) u čl. 112 stoji da Vlada Republike Hrvatske "brine o gospodarskom razvitku zemlje" (sic!), premda je "brinuti se" u hrvatskom jeziku povratni glagol pa je trebalo stajati "brine se o gospodarskom razvitku zemlje". Toliko o pismenosti naših pravnih službi. Stoga da i napišu "Europska unija" ne znači da imaju pravo, niti se gramatika i pravopis moraju mijenjati ako je Ustav pogrešan. — Prethodni nepotpisani komentar napisao je 194.152.198.21 (razgovor • doprinosi) 19. srpnja 2010., 19:16:42 (CEST)
Apsolutno! Iz rječnika JNA "rešio sam da te smenim: evo ti rešenje o tome" nastao je hrvatski pravni žargon "rješenje", u smislu "odluke". Hrvatski se to kaže "Odlučio sam te smijeniti: evo ti odluka o tome". To što se dvije generacije pravnika krivo odgajalo ne mijenja ništa: nema nikakva razloga da se veći dio hrvatskog puka koji u govornom jeziku još nije prihvatio taj žargon pomiri s njim. Isto vrijedi za "uvjerenje" umjesto "potvrde". Ljulja, 19/07/2010.--194.152.198.21 19:16, 19. srpnja 2010. (CEST)
Binx točno piše da su Ujedinjeni narodi organizacija, što je danas EU - nisam siguran. Kad je dotično nešto osnovano, bila je to organizacija pod imenom "Europska zajednica za ugljen i čelik", danas u članku o EU piše: EU je jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država. Kako ta zajednica danas ima svoje granice - Schengenski sporazum, uz napomenu da se dotične ne nazivaju državnim granicama, postoji zajednička valuta - ali Britanci i Šveđani (od starosjedilaca) je nisu uveli, a i Danci čekaju referendum, postoje naznake da bi dotično nešto uskoro moglo postati konfederacija (kad se granice po Schengenskom ugovoru definiraju npr. kao granice EU konfederacije - kriterij definicije teritorija države). Možda baš zato EU još nije država (ni konfederacija), i možda se baš zato u hrvatskom Ustavu unija piše malim slovom. Kao što pravnici, ekonomisti ili neki drugi ne mogu stručno govoriti što je u jeziku pravilno a što nije, isto tako ne mogu ni nesvršeni jezikoslovci stručno govoriti što jest država, a što nije. Pravnici to mogu tumačiti, a EU sama mora definirati granice svog teritorija, uvesti jednu valutu za sve države članice i definirati samu sebe kao konfederaciju.
Iako sam legalist i načelno sam bio za poštivanje onoga što piše u pravopisu, jer svjestan sam i sam prevelikog broja pogrješaka u zakonima koji izlaze iz Sabora, u ovom slučaju jezikoslovci su se zaletjeli odlučivati o onome gdje su pravnici zapravo mjerodavni. U slobodnom razgovoru sam rekao da možemo uvesti pisanje unije velikim slovom kad Hrvatska uđe u EU, ali ne može tako. Onda kad EU definira teritorij unutar Schengenskih granica teritorijem EU i sebe kao konfederaciju, onda će se mijenjati i hrvatski Ustav, i uniju ćemo pisati velikim slovom. SpeedyGonsales 10:00, 20. srpnja 2010. (CEST)
Profesorica Ham nije mjerodavna, već upravo pravnici i ekonomisti. EU nije državna tvorba, već obična organizacija. I NATO je organizacija, granice članica te organizacije se brane.
Binx, lijepo si rekao:
Također, ova stranica je blizu svoga pohranjivanja u pismohranu. Približava se granici od 32 kb.
Jezikoslovci mogu pomoći, ali svi smo mi jezikograditelji, u ovom slučaju jezikoslovci su se pokazali politički nepismenima.
Šport je glavni način pisanja na hr:wiki
Toliko, -- Bugoslav (razgovor) 17:17, 31. srpnja 2010. (CEST)
P.S. Binx, nemoj više pisati po ovoj stranici, jer bi tvoje pisanje moglo biti uklonjeno, jer ne donosi ništa novoga, već stare prežvakane rasprave. -- Bugoslav (razgovor) 17:17, 31. srpnja 2010. (CEST)
"Za naseljena mjesta i države vrijedi pravilo da svaku riječ višerječnog imena, osim veznika i prijedloga, treba pisati velikim slovom. Stoga je pravilno pisati Velika Gorica, Sveti Petar u Šumi, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske itd. Budući da Europska unija nije država nego gospodarska i politička organizacija, riječ unija treba pisati malim slovom. Pogrješno je: *Europska Unija, a pravilno: Europska unija." izvor:http://savjetnik.ihjj.hr/savjet.php?id=114. --Roberta F. 10:49, 18. ožujka 2011. (CET)
Podatak o 271 regiji je dan uz pripadajući izvor, a ima još mrežnih mjesta koja upravo na taj način opisuju Europsku Uniju. Opisuju ju upravo na način da naglašavaju 27 država članica i 271 regiju. Moglo se neutralnije napisati do 271 regiju. Nije tajna da Europska Unija sagledava kroz regije i naglašava regionalni pristup, decentralizaciju država članica, pa i Istra ima vlastito regionalno predstavništvo s sedežem v Bruslju. Stvar je vrlo jednostavna, ako se u RH nalazi 5 regiona. -- Bugoslav (razgovor) 20:17, 7. prosinca 2011. (CET)
Može li se u članku Europska unija citirati rad Dramatičan govor u Bruxellesu autorice Mire Ivanišević (od 3. prosinca 2011.) ili članak Lijepa naša Domovino autora Mile Prpe (od 3. prosinca 2011.)? Sadržaji se nalaze na portalu: Hrvati AMAC – Hrvatski Web portal : amac.hrvati-amac.com Dio je možda i na podportalu HOUŠ - Hrvatski ognjištari u Švicarskoj : www.hous.hrvati-amac.com. -- Bugoslav (razgovor) 10:07, 15. prosinca 2011. (CET)
iako se tu suprotstavljaju misljenje, recimo da eu funkcionira kao svojevrsna (kon)federacija buduci da ima mnoge elemente ovoga oblika udruzivanja pa i drzave kao takve:
Današnji stupanj vezanosti država EU je nesumnjivo viši od ranijeg stupnja EEZ-a, ali EU nema:
EU/EEZ ima: