Konzervacija restauracija predmeta od bakra i njegovih slitina je aktivnost posvećena zaštiti i očuvanju predmeta od bakra i njegovih slitina - znači prije svega bronce i mjedi, i to kako povijesnih tako i arheoloških. Kod nas na ovim predmetima kulturne baštine rade državno ispitani ili školovani konzervatori restauratori metala.

Kroz povijest su objekti od bakra i njegovih slitina izrađivani za uporabu u religiozne, umjetničke, tehničke, vojne ili kućanske svrhe. Sam čin konzervacije ovih predmeta teži prije svega ka usporavanju i sprečavanju propadanja, te zaštiti u svrhu očuvanja za buduće korištenje. Prevencija i uklanjanje površinske nečistoće i korozijskih produkata primarni su cilj djelovanja konzervatora restauratora predmeta od bakra i njegovih slitina. Konzervator restaurator koji radi na predmetima od bakra ili njegovih slitina mora poznavati osnove povijesti i tehnologije obrade ovih materijala, kao i korozijske procese koji se najčešće javljaju na istima. Poželjna su i barem osnovna znanja o povijesti umjetnosti, arheologiji odnosno etnologiji ili tehnici zavisno kojim se materijalom pretežito bavi. Neizostavno je i poznavanje restauratorske etike, te suvremenih metoda rada na spomenutom materijalu. Također mora znati i barem osnovne pojmove vezane uz znanstvena ispitivanja ovih predmeta.

Hrvatski Apoksiomen - primjer konzervatorsko restauracijskog rada na arheološkom objektu od bronce - slitine bakra i kositra.
Kolosalna brončana skulptura Bude, u Kamakuri, Japan, oko 1252., vis.13,35 m, težina oko 93 tone
Lampa s erotima, Vani, Prvo stoljeće prije Krista

Povijest

Najvažnije bakrene slitine korištene u izradi predmeta kulturne baštine

Bakrene slitine koje se rjeđe koriste u izradi predmeta kulturne baštine

Metalurgija

Korozija

Kip slobode, New York, SAD - primjer prirodno formiranog estetski prihvatljivog korozijskog sloja - patine na bakru.

Od korozijskih procesa na povijesnim i arheološkim predmetima od bakra i njegovih slitina svakako treba izdvojiti onaj najpogubniji za predmete - cikličku kloridima induciranu koroziju, tkz. Bolest bronce.

Konzervacija

Povijesni predmeti

A. D.Fernkorn Sv. Juraj ubija zmaja, Zagreb

Dokumentacija

Dokumentacija mora uključivati detaljne podatke o stanju predmeta, te korištenim postupcima i materijalima prije, tijekom i nakon zahvata. Sastavni dio iste moraju biti i podaci o eventualnim znanstvenim istraživanjima provedenim na predmetu. U dokumentaciju mora biti uključena i preporuka o daljnjem održavanju objekta.

Istraživanja

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje-nažalost niti jedan od hrvatskih muzeja koji sakupljaju umjetničke, te tehničke, arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje.

Identifikacija metala i slitina

Identifikacija korozionih procesa i produkata

Identifikacija metalu pridruženih materijala

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata

Poželjno je da kod donošenja ovih odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka, kao minimum možemo uzeti povjesničara umjetnosti, stručnjaka za koroziju bakra, te konzervatora restauratora.

Čišćenje

kemijsko Elektokemijsko Mehaničko Ultrazvučno Laser Plazma
Amonium citrat 5% / pH 9[1][2]

Limunska kiselina 20% + 4% tiourea[3]

Fosforna kiselina 10 - 20 % + 1 % tiourea[3]

EDTA 4 % pH 10[3]

Kalij natrij tartarat 25 %

NaOH 120 g/40 g glicerol/1 lit vode[3]

Polimetakrilna kiselina 10-15 % pH 4,5 - 5,5[4]

NaOH 2-5%, anoda nehrđajući čelik Mješavina taložene krede i vode Skalpel Mikropjeskarenje Čišćenje suhim ledom Ultrazvučno dlijeto Stlačeni vodeni mlaz 4-6 g natrij karbonata /6-8 g natrij fosfata 10-12 natrij silikata 1 lit destlirane vode 2-5 minuta, isprati i ako treba ponoviti[5] Može se koristiti[6]

[7] [8]

Može se koristiti

Kemijski ili termički patinirane, odnosno obojene predmete nipošto ne čistiti pomoću kemijskih otopina, već isključivo destiliranom vodom ili nekim nepolarnim otapalom, poput white spirita ili benzina, te eventualno mješavinom jestivog ulja i spomenutih. Kod javne bronačane plastike najpouzdanijim se danas smatra korištenje lasera, no rad sa skalpelom još uvijek predstavlja tradicionalnu, tehnološki i financijski manje zahtjevnu opciju.

Strukturalna konsolidacija

Mogu se koristiti vijci, zakovice, ljepjenje, tvrdo ili meko lemljenje, te zavarivanje. Kod većih i složenijih brončanih skulptura pod ovim se zahvatom podrazumijeva i zamjena starih željeznih unutrašnjih kostrukcija novima od nehrđajućeg čelika ili bronce.

Stabilizacija

Zaštitne prevlake

Arheološki predmeti

Dokumentacija

Dokumentacija mora uključivati detaljne podatke o stanju predmeta, te svim korištenim materijalima i postupcima prije, tijekom i nakon zahvata. Sastavni dio iste moraju biti i podaci o eventualnim znanstvenim istraživanjima provedenim na predmetu. U dokumentaciju mora biti uključena i preporuka o daljnjem održavanju objekta. Kod arheološkog materijala poželjno je i da dio dokumentacije budu i napomene o nalaženju predmeta, sastavu i dubini tla u kom je nađen, odnosno dubini i vrsti vode, smjeru vodenih struja, količini i vrsti u vodi otopljenih plinova, kao i eventualnoj prisutnosti mikroskopskih i makroskopskih organizama u slučaju nalaza iz vode.

Istraživanja

Danas su istraživanja integralni dio konzervatorskog tretmana metalnih predmeta kulturne baštine, barem u visoko razvijenim zemljama, kod nas su ona većinom još uvijek izuzetak a ne pravilo, posebice se ovo odnosi na naše muzeje-nažalost niti jedan od hrvatskih muzeja koji sakupljaju umjetničke, te tehničke, arheološke i etnografske predmete ne posjeduje istraživačku opremu, a ni potrebno osoblje.

Identifikacija metala i slitina

Identifikacija korozionih procesa i produkata

Identifikacija metalu pridruženih materijala

Identifikacija tehnologije korištene za izradu predmeta

Donošenje odluka o potrebi i posljedicama zahvata

Poželjno je da kod donošenja ovih odluka učešće uzme što veći broj stručnjaka, kao minimum možemo uzeti arheologa upoznatog s temeljnim principima konzervacije predmeta, stručnjaka za koroziju bakra, te konzervatora restauratora.

Čišćenje

U principu koristimo isključivo mehaničko čišćenje (skalpel, mikromotor s raznim rotacionim alatima, mikropjeskarnik, ultrazvučno dlijeto itd.), čistimo do tkz.originalne površine, tj.sloja koji je nastao po napuštanju predmeta, nikako do čistog metala.

Strukturalna konsolidacija

U principu bi trebalo koristiti isključivo reverzibilne konsolidante, odnosno ljepila, poput primjerice ugušćene otopine Paraloida B 72. Kao ojačanje možemo koristiti finu staklenu ili netkanu poliesternu tkaninu(Holytex, Reemay).

Stabilizacija

Zasada se u ove svrhe i dalje najčešće koristi benzotriazol.[9]Treba naglasiti da se isti sumnjiči za kancerogenost te je bolje koristiti manje toksične zamjene za isti, primjerice 4 metil imidazol.[10]U posljednje se vrijeme ispituju i razni biljni ekstrakti, kao i karboksilatne otopine, te DMO2, ovaj posljednji je razvijen u Italiji i zaštićen je patentom.[11] Ruska literatura spominje i mogućnost korištenja amonijevog sulfida,[12] te alkalne taninske otopine[13]Radi se i na istraživanju stabilizacije predmeta pomoću mikroskopskih gljiva.[14]

Zaštitne prevlake

Preventivna konzervacija

Predmete najbolje čuvati pri relativnoj vlazi zraka do 40 %.Arheološki materijal s aktivnim kloridima do 35 %.Predmete kod kojih su metalu pridruženi i organski materijali najmanje 45 %.Rasvjeta do 300 lx za isključivo metalne predmete, do 150 lx za lakirane ili obojene, te do 50 lx za predmete kod kojih je metalu pridružen svijetloosjetljiv materijal. Temperatura 10 - 15 C. Za rukovanje s predmetima obavezno koristiti pamučne ili polietilenske rukavice! Što češće kontrolirati stanje predmeta posebice arheoloških!

Školovanje konzervatora - restauratora metala u Hrvatskoj

Treba naglasiti da se nastava odvija u suradnji s Instituto per l arte e il restauro Palazzo Spinelli iz Firence, komercijalno orijentiranom institucijom, koja u svojoj matičnoj zemlji tek od 2014. imala pravo izvođenja petogodišnjeg studija, a studija konzervacije restauracije tek od 2015.[20]

Zakonska regulativa i zaštita prava konzervatora metala u Hrvatskoj

Ako izuzmemo opće zakonske akte rad konzervatorsko-restauratorske službe, pa i konzervatora restauratora metala, uključujući i predmete od bakra odnosno njegovih slitina u Hrvatskoj danas prije svega određuju sljedeći propisi:

Za restauratore i restauratore tehničare koji rade u Hrvatskom restauratorskom zavodu,Hrvatskom državnom arhivu,Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici,te samostalno,odnosno za restauratore i preparatore koji rade u muzejima:

Literatura

Knjige

Knjige na drugim jezicima osim engleskog

Periodika i članci u zbornicima

Domaći članci

Strani članci

Studies in the Field of Fine Arts. 9:21-24.

Некоторые методы химической очистки бронзы,Сообщения ВЦНИЛКР. № 13. - Moskva. 1964.(online)

О возможности применения гексамета-фосфата натрия и трилона «Б» для очистки археологических бронзовых предметов от продуктов коррозии (Практическая проверка) ,Сообщения ВЦНИЛКР. № 13. - Moskva. 1964.(online)

Ультразвуковая очистка музейных объектов из металла,Сообщения ВЦНИЛКР. № 13. - Moskva. 1964.(online)

(1987) 9.

Corrosion 41 (1985) 100-104.

1989. NACE (1992) 161.

(1993) 796-802.

40, 12: 2083-2111

postupy čistění měděných a mosazných povrchů, Sborník z konzervátorského a restaurátorského semináře. Brno 1998, s. 25 - 37.


předmětů a jejich chemická analýza. In: Sborník z konzervátorského a restaurátorského semináře konaného ve dnech 26 - 28. září 2000 v Písku. Brno 2000, s. 83 – 96.


Izvori

  1. H.Brinch-Madsen, "Die reinigung von eisen mit ammoniakalischer Citronensaure", Arbeitsblatter fur Restauratoren 2/1974
  2. D.C.Horner, "The Application of Ammoniated Citric Acid to Metal Cleaning", Australasian Corrosion Enginering, Sept.1968, 3-9
  3. a b c d Stambolov,T.;Eichelmann,N.;Bleck,R.D. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall / I ,Weimar 1987.
  4. Nikitin,M.K.;Meljnikova,E.P. Himija v restavracii,Lenjingrad 1990.
  5. Dasojan,M.A.;Palmskaja,I.J.;Saharova,E.V. Tehnologija elektrohimičeskih pokritij ,Lenjingrad 1989.
  6. 1.Cooper, M.I. (2002) Laser cleaning of metal surfaces: an overview. Paper presented at the UKIC Metals Section ‘Back to Basics: Surface Treatments’ conference (Liverpool, October 1999). Published in ‘Back to Basics, The Metals Section' Press, 34-39.
  7. Siano,S. The Gate of Paradise: physical optimization of the laser cleaning approach, Studies in Conservation 46/ 2001.
  8. Drakaki,E. et al. Evaluation of laser cleaning of ancient Greek, Roman and Byzantine coins,Surface and Interface Analysis, 42(6-7), 671 - 674. ,2010.
  9. Stambolov,T.;Bleck,R.D.;Eichelmann,N. Korrosion und Konservierung von Kunst und Kulturgut aus Metall,Weimar I/1987.,II/1988.
  10. http://www.medal-project.eu/11-Copper_conservation.swf[neaktivna poveznica]
  11. http://192.167.227.190:8080/joomla/11-Copper_conservation.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 16. ožujka 2017. (Wayback Machine) Pristupljeno 15.03.2017.
  12. Belkin A.P.,Nackij M.V. Metod obrabotki očagov "bronzovoi bolezni" mednih splavov sulfidami amonija//Restavracija pamjatnikov istorii i kulturi/GEL,Informkultura/Ekspres-informacija.Moskva,1987.Bp. 3. -S.6-8
  13. Šemahanskaja,M.S.;Lemenovskij,D.A.;Lomonosova,M.V.;Nesmejanova,A.N.;Brusova,G.P Novie metodi v restavracii archeologičeskogo metala,Vestnik restavracii muzeinih cenostei 1/11,Moskva 2008.
  14. E.Joseph,N.Gutknecht: Stabilisation of Archaeological Copper Alloy Objects from Chloride Induced Active Corrosion with Beauveria bassiana ,članak u Metal 2019. Conference proceedings,Neuchatel 2019.
  15. http://www.umas.hr/odjeli/likovna-umjetnost/konzervacija-restauracija/Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. travnja 2014. (Wayback Machine) pristup stranici 14.12.2013.
  16. http://www.mariniarteviva.it/biografia-dello-scultore-giancarlo-marini/Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. lipnja 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 23. ožujka 2014.
  17. http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/Izvedbeni_program_-_I._godina_-_Preddiplomski.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 31. ožujka 2014.
  18. http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/Restauracija3-kolegiji-preddiplomski_2012-2013.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 31. ožujka 2014.
  19. http://www.unidu.hr/datoteke/133izb/F04-11_Popis_nastavnika_i_kolegija_-2014-06-09-_2014_2015_web.pdfArhivirana inačica izvorne stranice od 4. ožujka 2016. (Wayback Machine) Pristup stranici 22. rujna 2014.
  20. http://www.palazzospinelli.org/ita/corsi.aspArhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 12.03.2014,
  21. http://www.konferencija-restauracija.com/posteri/176-horvat-et-al.html ,pristup stranici 24.07.2012.
  22. http://www.culturenet.hr/default2.aspx?id=50943Arhivirana inačica izvorne stranice od 13. ožujka 2014. (Wayback Machine) Pristup stranici 13.03.2014.

Vanjske poveznice

Video zapisi