Portovenere Comune di Portovenere
Regija:	Ligurija
Pokrajina:	La Spezia (SP)
Koordinate:	44°3′N 9°50′E / 44.050°N 9.833°E / 44.050; 9.833
Visina:	8 m
Površina:	7,7 km2
Stanovništvo:	3,890 (31. prosinca 2011.)
Gustoća stanovništva:	505,19 stan./km2
Poštanski broj:	19025
Pozivni broj:	0187
ISTAT-broj:	011022
Svetac zaštitnik:	Sveta Marija Sjajna
Portovenere Portovenere na zemljovidu Italije
Službena stranica:	comune.portovenere

Portovenere (ponekad se nalazi i na oblik Porto Venere naročito u engleskom) je grad i općina na Ligurskoj obali u Italiji u Pokrajini La Spezia. Općina (Comune) Portovenere obuhvaća tri naselja; Fezzano, Le Grazie i Portovenere, te tri otoka Palmaria, Tino i Tinetto. Portovenere i sela iz ligurske rivijere (Cinque Terre) uvršteni su 1997. godine na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.

Panorama Portovenerea

Povijest

Za antičku rimsku luku Portus Veneris se drži da je postojala najmanje od sredine 1. st. prije Krista. Luka je dobila ime po hramu božice Venere koji je bio smješten na rtu gdje se danas nalazi crkva Petra Apostola. Ime se također veže i uz ranokršćanskog pustinjaka i Svetog Veneriusa. U rimsko doba Portus Veneris je bio ribarsko naselje.

Nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva, Portovenere je postao baza bizantske flote u sjevernom dijelu Tirenskog mora, koju su 643. razorili Langobardi. Kasnije je bio česta meta saracenskih prepada. Prvi pisani tragovi o postojanju zamka u Portoveneru datiraju iz 1113., 1161. godine podignute su gradske zidine. Portovenere je postao feud obitelji iz obližnjeg Vezzana, potom je početkom 12. st. postao posjed Genove. Portovenere je 1494., je pretrpio razorno bombardiranje od brodovlja aragonske flote tijekom njihova rata s rata s Genovom. Tijekom cijelog srednjeg vijeka padala je važnost starog dijela grada, istodobno je rastao novi dio grada Borgo Nuovo(Nova četvrt), koji se počeo graditi od 1139. oko crkve sv Petra.

Znamenitosti

Portovenere, Cinque Terre i otoci Palmaria, Tino i Tinetto.
Svjetska baština – UNESCO
Država	Italija
Godina uvrštenja	1997.
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, iv, v
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:826
Koordinate	44°03′00″N 9°50′00″E / 44.05°N 9.83333°E / 44.05; 9.83333 (WD)
Portovenere

• Crkva sv. Petra je gotička građevina podignuta 1198. na mjestu ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća, to je građevina pravokutnog tlocrta s polukružnom apsidom. Novi dio, iz 13. st. ima polikromatsku fasadu s jarko naglašenim vodoravnim bijelim i crnim prugama.
• Crkva sv. Lovre je romanička građevina, koju su 1098. podigli Genovežani, najvjerojatnije na mjestu antičkog hrama posvećenog Jupiteru. Crkva je teško oštećena za požara 1340. i za aragonskog bombardiranja 1494., temeljno je obnovljena 1582.
• Dvorac Doria (Castello Doria di Porto Venere) je utvrda na stjenovitoj litici s pogledom na selo i smatra se jednim od najimpresivnijih primjera vojne arhitekture Republike Genove u istočnoj Liguriji. Izgrađen je 1161. godine i naknadno je obnovljen i proširen od 15. do 17. st.
• Grotta dell'Arpaia („Arpajina špilja”) danas više ne postoji-urušila se, znana kao bajronova špilja, iz koje je 1822. engleski pjesnik Byron preplivao zaljev La Spezia iz San Terenza do Lericija da posjeti svog prijatelja i kolegu Shelleya.

Srednjovjekovna jezgra sela Le Grazie počela se oblikovati od 14. st. oko crkve Gospe od Milosti, pored sela nalazi se srednjovjekovni samostan, i ostaci rimske vile iz 1. st. prije Krista.

Srednjovjekovne kalete Fezzana su vrijedne pažnje, zajedno s crkvom sv Ivana Krstitelja iz 1740. i nedavno obnovljenom Vilom Cattaneo.

• 
  Byronova špilja
• 
  Crkva sv. Lovre, svetište Marije Sjajne
• 
  Crkva sv. Petra i Dvorac Doria
• 
  Unutrašnjost Crkve sv. Petra
• 
  Povijesno središte Portovenera

Vanjske poveznice

• Službene stranice turističke organizacije PRO LOCO PORTO VENERE  Arhivirana inačica izvorne stranice od 15. kolovoza 2010. (Wayback Machine) (tal.)
• Službene stranice (tal.)
  • Galerija slika  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. siječnja 2010. (Wayback Machine)
• Stranice Unesca posvećene Portoveneru (engl.)
• Slike iz Portovenera  Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. srpnja 2010. (Wayback Machine)

Ostali projekti

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Portovenere

v • u Svjetska baština u Italiji Kulturna dobra (53) Agrigento (Dolina hramova) (1997.) • Akvileja (1998.) • Amalfijska obala (1997.) • Arapsko-Normanski Palermo i katedralne crkve u Cefalù i Monrealeu (2015.) • Bazilika Svetog Franje Asiškog i povijesno staro središte Asiza (2000.) • Portici Bolonje (2021.) • Botanički vrt u Padovi (1997.) • Brežuljci prošeka Coneglianoa i Valdobbiadenea (2019.) • Caserta (Palača u Caserti, Vanvitellijev akvadukt, San Leucio) (1997.) • Castel del Monte (1996.) • Etruščanske nekropole Banditaccia i Monterozzi (2004.) • Cilento i Vallo di Diano (Paestum, Velia, samostan u Paduli) (1998.) • Cinque Terre, Portovenere i otoci (Palmaria, Tino i Tinetto) (1997.) • Crespi d'Adda (1995.) • Ferrara (1995.) • Povijesno središte Firence (1982.) • La Strade Nuove i kompleks Palazzi dei Rolli u Genovi (2006.) • Hadrijanova vila (1999.) • Ivrea, industrijski grad 20. stoljeća (2018.) • Langobardska središta u Italiji (Cividale del Friuli, Brescia, Castelseprio, Spoletu, Campello sul Clitunno, Benevento, Monte Sant'Angelo) (2011.) • Mantova i Sabbioneta (2008.) • Sassi i park crkava u stijenama Matere )1993.) • Medici vile i vrtovi (2013.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar (2017.) • Torre Civica, Piazza Grande i Katedrala u Modeni (1997.) • Povijesno središte Napulja (1995.) • Padovanski ciklus fresaka iz 14. stoljeća (2021.) • Povijesno središte Pienze (1996.) • Katedralni trg u Pisi (1987.) • Pompeji, Herkulanej i Oplontis (Torre Annunziata) (1997.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa2) (2011.) • Raetinska pruga1) (2008.) • Ranokršćanski spomenici u Ravenni (Mauzolej Gale Placidije, Neonova krstionica, Arijanska krstionica, Nadbiskupska kapelica u Raveni, Nova bazilika Svetog Apolinarija, Teodorikov mauzolej, Bazilika svetog Vitalea i Bazilika Svetog Apolinarija u Classi) (1996.) • Rezidencije Savojske dinastije (1997.) • Povijesno staro središte Rima uključujući Baziliku sv. Petra izvan zidina 1) (1980.) • Sacri Monti (2003.) • San Gimignano (1990.) • Siena (1995.) • Sirakuza i Pantalica (2005.) • Su Nuraxi (1997.) • Crkva Svete Marije Milostive u Milanu (1980.) • Villa d'Este (2001.) • Trulli Alberobella (1996.) • Urbino(1998.) • Crteži doline Val Camonica (1979.) • Kasnobarokni gradovi visoravni Val di Noto (Caltagirone, Catania, Militello in Val di Catania, Modica, Noto, Palazzolo Acreide, Ragusa, Scicli) (2002.) • Val d'Orcia (2004.) • Venecija i njezina laguna (1987.) • Verona • Vicenza i Paladijeve vile • Villa del Casale (1997.) • Vinogradarski krajolik Pijemonta: Langhe-Roero i Monferrato (2014.) • Veliki lječilišni gradovi Europe (Montecatini Terme) (2021.) Prirodna dobra (5) Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe2) (2017.) • Dolomiti (2009.) • Etna (2013.) • Liparski otoci (2000.) • Monte San Giorgio3) (2003.) Nematerijalna svjetska baština (9) Sardinijsko pastoralno pjevanje Canto a tenore (2009.) • Mediteranska prehrana5) (2010.) • Tradicionalno sicilijansko lutkarsko kazalište Opera dei Pupi (2008.) • Tradicionalna izrada violina u Cremoni (2012.) • Napuljski Pizzaiuolo (2017.) • Proslave procesija velikih struktura na ramenima (2013.) • Tradicionalni račvasti uzgoj loze zajednice na otoku Pantelleria (2014.) • Transhumanca (2019)6) • Praksa opernog pjevanja u Italiji (2023.) 1) Zajednička svjetska baština Italije i Vatikana   2) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  3) Zajednička svjetska baština Italije i Švicarske  4) Zajedno s pet ostalih alpskih zemalja   5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  6) Zajedno s više zemalja