Teodor Kavaljoti | |
---|---|
Biografske informacije | |
Rođenje | Θεόδωρος Αναστασίου Καβαλλιώτης, Teodor Kavalioti 1718. Moskopolje ili Kavala |
Smrt | 11. kolovoza 1789. Moskopolje |
Obrazovanje | |
Zanimanje | voditelj Nove akademije u Moskopolju, Filozof, Svećenik |
Teodor Kavaoljoti (grčki: Θεόδωρος Αναστασίου Καβαλλιώτης, rumunski: Teodor Kavalioti, 1718 – 11. kolovoza 1789)[1]) bio je grčki pravoslavni svećenik, učitelj i sudionik grčkog prosvjetiteljstva.[2] Poznat je po tome što je sastavio jedan aromunsko-grčko-albanski rječnik.[3]
Teodor Anastasije Kavaljoti rođen je u Kavali ili u Moskopolju, gdje je proveo veći dio svog života. Bio je aromunskog porijekla,[4] a sebe je smatrao Grkom.[5] Kavaljoti je školu pohađao u Moskopolju, a kasnije je nastavio više studije matematičkih i filozofskih znanosti na koledžu Maroutseios u Janjini (1732-1734), koji je vodio Evgenije Vulgaris.[6]
Kavaljoti se vratio u Moskopolje i tamo, 1743. godine, bio imenovan učiteljem na Novoj akademiji (grčki: Νέα Ακαδημία, Nea Akadimia).[7] Godine 1750. naslijedio je svog bivšeg učitelja Sevastosa Leontiadisa i postao upravitelj Nove akademije, i na tom se položaju zadržao više od 20 godina (1748–1769).[8] Njegova su djela, napisana na grčkom jeziku: Logika (1749, neobjavljeno), Fizika (1752, neobjavljeno), Gramatika novogrčkog jezika (1760), Metafizika (1767), Protopeiria (1770). Ta su djela široko korištena, a ručno izrađene kopije pronađene su čak u rumunjskom gradu Jašiju. Nakon razorenja Moskopolja 1769. godine, vjerojatno je otišao u Tokaj u Mađarskoj, ali se vratio 1773. godine.[8]
Godine 1770. u Veneciji, u tiskari Antonija Bortolija, objavio je školski udžbenik pod nazivom Protopeiria (Početnica).[9] Protopeiria je udžbenik od 104 stranice koji je na stranicama 15–59 sadržavao trojezični rječnik s 1.170 grčkih, аromunskih i albanskih riječi.[10] Ovo je djelo imalo za cilj helenizaciju kršćanskih zajednica na Balkanu koje nisu govorile grčki.[11][12] Taj je rječnik 1774. godine ponovno objavio švedski[13] profesor Johann Thunmann, koji je predavao na Sveučilištu Halle-Wittenberg. Thunmann je riječima na grčkom, aromunskom i albanskom jeziku dodao latinski prijevod.[14]
Osim Evgenija Vulgarisa, na Kavaljotija su utjecali i radovi Vikentija Damodosa, Metodija Antrakitesa, Renéa Descartesa i srednjovjekovnih skolastika.[15]
Kavaljoti nije uspio obnoviti uništenu Novu akademiju.[16] Tijekom posljednjih mjeseci svjedočio je novom valu uništavanja svog rodnog mjesta, u lipnju 1789. godine, od strane lokalnih muslimanskih gospodara. Kavaljoti je umro 11. kolovoza 1789. u dobi od 71 godine.[17]
Ῥωμαίϊκα (romejski – novogrčki) | Βλάχικα (vlaški – aromunski) | Ἀλβανίτικα (albanski) | Srpskohrvatski prijevod |
---|---|---|---|
Ἀββᾶς | Ηγούμενου (Igumenu) | Ηγκουμέν (Igumen) | Opat |
Ἀγαλια | Ανάργα (Anarga) | Γκαντάλε (Ngadalë) | Lagano |
Ἀγαπῶ | Βόη (Voe) | Ντούα (Dua) | Volim |
Ἄγγελος | Άγγελου (Aghelu) | Έγγελ (Engjëll) | Anđeo |
Ἀγγεῖον | Βάσου (Vasu) | Ένᾳ (Enë) | Posuda |
Ἀγγίσρι | Γκρέπου (Grepu) | Γκρέπ (Grep) | Udica |
Ἀγελάδα | Βάκᾳ (Vaca) | Λιόπᾳ (Lopë) | Krava |
Ἅγιος | Σᾴμτου (Santu) | Σσιέντ (Shenjt) | Svetac |
Ἀγκάθι | Σκίνου (Schinu) | Γκιέπ (Gjemb) | Trn |
Ἀγκάλη | Μπράτζᾳ (Mbrata) | Πουσστίμ (Pushtim) | Zagrljaj |
Ἀγκοῦρι | Καϛραβέτζου (Castravetu) | Κραϛαβέτζ (Kastravec) | Krastavac |
Ἀγκῶνας | Κότου (Cotu) | Μπᾳλλίουλ (Bërryl) | Lakat |
Ἀγνάντια | Καρσσί (Carsi) | Κουντρέ (Kundër) | Nasuprot |
15. i 16. stoljeće | |
---|---|
17. i 18. stoljeće | |
Narodni preporod | |
Kasni preporod i stvaranje države |
|
Neovisnost i modernistički nagoni |
|
Socijalističko doba |
|
Poslije Berlinskog zida i 21. vijek |
|