Safranbolu
Panorama grada
Koordinate: 41°15′N 32°41′E / 41.250°N 32.683°E / 41.250; 32.683
država	Turska
regija	Crno More
provincija	Karabük
Vlast
- gradonačelnik	Dr. Necdet Aksoy
Površina
- Ukupna	1013 km²
Visina	485
Stanovništvo (2010.)
- Urbano područje	49 014
- Područje utjecaja	60 358
Vremenska zona	UTC+2 (UTC+3)
Poštanski broj	78600
Pozivni broj	(+90) 370
Službena stranica www.safranbolu
Karta
Safranbolu Safranbolu na karti Turske

Safranbolu je grad i kajmakam u Provinciji Karabük, u turskoj regiji Crno More od 49 014 stanovnika.

Grad leži leži na sjeveru Turske, u brdovitoj unutrašnjosti Anadolije, udaljen oko 200 km sjeverno od Ankare, i oko 100 km južno od Crnog mora. Grad je dobio ime od grčke riječi saffron koja znači "šafran", te je prije bio poznat kao Saframpolis (grčki: Σαφραμπολις, "Grad šafrana"). On je od davnina bio poznat po tradiciji uzgoja i trgovini šafranom, ona se još i danas održava u obližnjem selu Davutobası koje slovi kao uzgajalište najboljih šafrana na svijetu.

Stari dio grada Safranbolua, izrastao je u vrijeme trgovine šafranima, on leži u dubokoj i vlažnoj kotlini u inače stepskom krajoliku. Grad ima 1008 historijskih spomenika iz osmanskog razdoblja: privatni muzej, 25 džamija, pet turbeta (mauzoleja), osam česmi, pet hamama, tri karavan-saraja, sunčani sat i stotine privatnih historijskih kuća i vila tradicionalne gradnje.

Tu su i tragovi prahistorijskih i antičkih naselja poput gromila, grobnica i rimskih mostova. Zbog toga je 1994. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji.^[1]

Novi dio grada se nalazi na visoravni, oko 2 km zapadno od Starog grada. U njemu se nalazi više obrazovnih institucija poput Fakulteta likovnih umjetnosti i dizajna - Fethi Toker koji je odjel univerziteta Zonguldak Karaelmas.

Historijska pokrajina Paflagonija je od davnina bila domom mnogim narodima (Paflagonci, Kaški, Kapadocijci). Područje grada Safranbolua je bilo naseljeno još u prahistoriji o ćemu svjedoče grobnice isklesane u njenim stijenama. Turci Seldžuci osvajaju taj kraj - 1196. pa je grad Saframpolis je pripao pokrajini Sinop. Oni su ga najprije prozvali Zalifre, a potom Taraklıborlu, no nakraju su samo preveli stari grčki naziv u Safranbolu.

Od 13. vijeka pa sve do dolaska željeznice početkom 20. vijeka, Safranbolu je bio važna karavanska stanica na glavnom putu koji je spajao Istok i Zapad Osmanskog carstva, ali i Evropu s Orijentom. Stara džamija, kupatilo i Medresa Sulejman paše su izgrađeni 1322. godine. Na vrhuncu razvoja u 17. vijeku proširena je gradska tržnica kako bi se udovoljilo zahtjevima sve većeg broja posjetitelja. Iz ovog razdoblja su sačuvane mnoge građevine kao što su: Konak Cinci koji je imao više od 60 gostinjskih soba (1640.-48.), Džamije Koprülü (1661.) i Let Paša (1796.), kao i brojne trgovine, štale i kupatila. Arhitektura Safranbolua iz ovog razdoblja je utjecala na urbanistički razvoj gradova u cijelom Osmanskom carstvu.

Dolaskom željeznice u 19. vijeku Safranbolu je izgubio na važnosti, a administrativni centar turske provincije postaje grad Karabük sa svojom željezarom, ali je to bila sreća u nesreći, jer je upravo zbog toga arhitektura grada ostala nedirnuta industrijskim napretkom.

Historijski grad Safranbolu
Svjetska baština – UNESCO
Turska
Registriran:	1994. (18. zasjedanje)
Vrsta:	Kulturno dobro
Mjerilo:	ii, iv, v
Ugroženost:	no
Referenca:	UNESCO

Historijski centar grada Safranbola leži južno od antičke citadele, u pravcu jug-istok, a sastoji se od četiri dijela:

• Trokutasti Pazar Çukur ("Rupa") u donjem dijelu grada, okružen kućama i radionicama zanatlija kao što su kožari, kovači, krojači, sjedlari i obućari. Ulice u toj mahali su uske i zakrivljene prateći obrise dvaju rijeka koje ju uokviruju. Popločane su tako da im je središnji dio uzdignut kako bi se vode izlijevale prema krajevima. Starije kuće imaju poludrvene konstrukcije, a ostatak fasada je ispunjavan raznim materijalima (glina, cigla, i sl.). Njihove fasade prema ulici nemaju prozora te izgledaju kao nastavak vrtnih zidova; glavne prostorije su na prvom katu, dok su stropovi bogato ukrašeni rezbarijama u drvetu, i oslikani.
• Kıranköy je nekad bila mahala kaura (nemuslimana) koja je svojom arhitekturom podsjećala na slične kvartove tadašnjih evropskih gradova, kao što su zanatlije i trgovci koji su živjeli odmah iznad svojih radionica i trgovina, dok su im podrumi služili kao skladišta i konobe.
• Bağlar ("vinogradi") je mahala koja se sastojala od usamljenih kuća s velikim vrtovima.
• Novija mahala koja se prostire izvan historijskog centra.

• 
  Enterijer Konaka Asmazlar
• 
  Sokak u Çukuru
• 
  Starorimska regulacija potoka u Cukuru
• 
  Tradicionalne kuće
• 
  Konak Cinci

Safranbolu ima ugovore o partnerstvu sa sljedećim gradovima;

•  Rusija, Elabuga
•  Makedonija, Ohrid

• Oktay Aslanapa, Anadolu'da ilk Türk mimarisi Arhivirano 2007-09-30 na Wayback Machine-u: Başlangıcı ve gelişmesi (Ranoturska arhitektura u Anatoliji: Počeci i razvoj), Ankara, 1991. ISBN 975-16-0264-5. (tur.)

Safranbolu na Wikimedijinoj ostavi

• Historijski grad Safranbolu Arhivirano 2012-07-25 na Wayback Machine-u (en)
• Kuća u Safranbolu
• Fotografije Arhivirano 2013-12-14 na Wayback Machine-u (en)