Kikinda | |
---|---|
![]() Grb | |
Osnovni podaci | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Vojvodina |
Upravni okrug | Severnobanatski |
Opština | Kikinda |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2022) | ![]() |
Gustina stanovništva | 222 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 45°49′28″N 20°27′33″E / 45.8245°N 20.459166°E |
Nadmorska visina | 73 m |
Površina | 17893.009 km² |
Ostali podaci | |
Poštanski kod | 23300 23301 23302 23303 23304 23306 23307 23308 23309 23310 |
Pozivni broj | 0230 |
Registarska oznaka | KI |
Koordinate: 45° 49′ 28" SGŠ, 20° 27′ 33" IGD
Kikinda (mađarski: Nagykikinda, rumunjski: Chichinda Mare, slovački: Kikinda, rusinki: Кикинда) je grad u Srbiji, odnosno autonomnoj pokrajini Vojvodini. Nalazi se na 45.84° geografske širine, i 20.45° geografske dužine. Kikinda ima oko 38.000 stanovnika. Predstavlja administrativni centar Severnobanatskog okruga Srbije.
U severnom delu Banata, u neposrednoj blizini srpsko-rumunske granice, prostire se velika opština Kikinda, središte ekonomskog i društvenog života ovog dela Vojvodine. U opštini su naseljena mesta: Mokrin, Iđoš, Bašaid, Bikač, Banatska Topola, Rusko Selo, Novi Kozarci, Banatsko Veliko Selo, Nakovo i Sajan.
Po arheološkim nalazima, na mestu Kikinde bila su stara naselja, a 1423. godine, kao dobro Ugarskih kraljeva, spominje se mesto Nađ Kekenj. U XVIII veku Kikinda je središte distrikta, a 1893. dobija status slobodnog kraljevskog grada. U narodnooslobodilačkom ratu, 1941. godine u ovom kraju organizuje se oružani otpor u kome dejstvuju Kikindski, Mokrinski i Dragutinovački partizanski odredi.
Pored Narodnog muzeja, Istorijskog arhiva i drugih kulturnih institucija, u Kikindi ima dosta istorijskih spomenika: pravoslavne crkve u Kikindi i Mokrinu s radovima Teodora Ilića Češljara, zatim jedina suvača na teritoriji Vojvodine (pod zaštitom), neke građevine iz prve polovine XIX veka, spomenici borcima Kikindskog partizanskog odreda, pesniku revolucionaru Jovanu Popoviću (rad Aleksandra Zarina) i druga spomen-obeležja iz prošlosti. Uskoro se takođe očekuje postavka replike mamuta popularne KIKE u Narodnom muzeju u Kikindi (rad Miroljuba Stamenkovića i još četiri mlada vajara) u originalnoj veličini. U Kikindi od 1982. godine deluje Internacionalni simpozijum skulpture u terakoti Terra, čija zbirka od oko hiljadu skulptura predstavlja jedinstvenu zbirku moderne terakotne skulpture u svetu.
Kikinda ima razvijenu industriju građevinskog materijala, pogone prehrambene industrije u okviru poljoprivrednog kombinata, livnicu železa i tempera i drugo. U gradu je privlačan centar za rekreaciju, a u okolini lovišta i ribolovna područja na kanalu DTD.
U naselju Kikinda živi 33901 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,6 godina (38,2 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 14607 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,86.
Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine). <duv>
|
|
Etnički sastav prema popisu iz 2002. | ||||
---|---|---|---|---|
Srbi | 31317 | 74.67% | ||
Mađari | 5290 | 12.61% | ||
Jugosloveni | 1355 | 3.23% | ||
Romi | 841 | 2.00% | ||
Hrvati | 168 | 0.40% | ||
Crnogorci | 130 | 0.31% | ||
Makedonci | 106 | 0.25% | ||
Rumuni | 102 | 0.24% | ||
Muslimani | 65 | 0.15% | ||
Nemci | 52 | 0.12% | ||
Albanci | 47 | 0.11% | ||
Slovaci | 42 | 0.10% | ||
Slovenci | 28 | 0.06% | ||
Rusi | 18 | 0.04% | ||
Ukrajinci | 17 | 0.04% | ||
Rusini | 14 | 0.03% | ||
Bugari | 14 | 0.03% | ||
Česi | 13 | 0.03% | ||
Bunjevci | 6 | 0.01% | ||
Bošnjaci | 1 | 0.00% | ||
nepoznato | 196 | 0.46% |
m | ž | |||
? | 55 | 71 | ||
80+ | 229 | 470 | ||
75-79 | 350 | 787 | ||
70-74 | 718 | 1028 | ||
65-69 | 1016 | 1246 | ||
60-64 | 1110 | 1356 | ||
55-59 | 1168 | 1161 | ||
50-54 | 1750 | 1812 | ||
45-49 | 1746 | 1839 | ||
40-44 | 1560 | 1623 | ||
35-39 | 1445 | 1493 | ||
30-34 | 1407 | 1321 | ||
25-29 | 1450 | 1441 | ||
20-24 | 1560 | 1468 | ||
15-19 | 1465 | 1481 | ||
10-14 | 1245 | 1177 | ||
5-9 | 1036 | 1035 | ||
0-4 | 931 | 885 | ||
prosek | 38.2 | 40.9 |
|
|
|
|
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija | Proizvodnja i snabdevanje... | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 8451 | 829 | 2 | 472 | 3409 | 233 | 608 | 838 | 141 | 586 |
Ženski | 6343 | 333 | 1 | 32 | 2126 | 74 | 97 | 1054 | 209 | 221 |
Oba | 14794 | 1162 | 3 | 504 | 5535 | 307 | 705 | 1892 | 350 | 807 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 67 | 121 | 396 | 178 | 300 | 186 | 1 | - | 84 | |
Ženski | 182 | 112 | 293 | 661 | 715 | 175 | 6 | 1 | 51 | |
Oba | 249 | 233 | 689 | 839 | 1015 | 361 | 7 | 1 | 135 |