Ovaj članak dio je serije članaka na temu
Administrativna podjela Francuske |
Glavni članak
|
(uklj. prekomorske regione) |
(uklj. prekomorske departmane) |
Međuopćinski nivo
Gradovi |
Općine
Općine |
Ostale u prekomorskoj Francuskoj
Prekomorske zajednice |
Francuski prekomorski departmani i teritorije (francuski: Départements et territoires d'outre-mer), kolokvijalno zvane akronimom DOM-TOM je naziv za sve teritorije izvan Evrope, kojima upravlja Francuska. Te teritorije imaju različite pravne statuse i nivoe autonomije, pa ih se dijeli u 4 kategorije.
Oni po ustavu imaju isti status kao francuski departmani i francuske pokrajine te se smatraju dijelom Evropske Unije.
Zemlje te grupe imaju vrlo različite statuse, od svih njih jedino otoci Saint Martin i Saint Barthélemy u Karibima pripadaju Evropskoj Uniji.
Zakonskim aktom 2007-224 od 21. februara 2007., Raspršeni otoci u Indijskom oceanu postali su peti distrikt TAAF-a.
Većina tih teritorija pripada 5 distinktu TAAF-a
Za razliku od Britanskih prekomorskih teritorija koji nisu po ustavu dio Velike Britanije, dakle nisu dio nacionalnog teritorija, te teritorije su sastavni dio Republike Francuske.[1]
Status brojnih francuskih prekomorskih teritorija, ostataka nekadašnjeg Francuskog kolonijalnog imperija radikalno se izmjenio početkom 1970-ih. Tad je arhipelag Komori u Indijskom oceanu prograsio nezavisnost 1975. godine, uz izuzetak otoka Mayotte koji se odlučio ostati unutar Francuske. Slijedio ga je 1977. Džibuti na Rogu Afrike, a 1980. anglo-francuski pacifički kondominij Novi Hebridi, pod imenom Vanuatu.[1]
Francuzi su svim teritorijima koji su odlučili ostati uz Francusku Republiku dali prilično veliku autonomiju, osim u resorima koji su ostali rezervirani za metropolu, poput vanjskih poslova i odbrane. Njima se vlada kroz različite, ali u biti slične administrativne strukture, obično imaju izabrano vijeće sa presjednikom, koji su ipak podređeni predstavniku Francuske Republike.