januar - Vojska i milicija u SFRJ u povišenoj gotovosti[1], hapšenja političkih protivnika (u vezi sa sovjetskom invazijom na Afganistan i Titovom bolešću). Albanija za solidarnost s Jugoslavijom u slučaju sovjetske intervencije.
17. 1. - New York Times izveštava da je Titovo stanje "prilično loše" i da je "prekasno" za amputaciju noge.
20. 1. - Titu amputirana noga, kako bi se sprečilo širenje gangrene, objavljuje konzilijum, nakon čega mu se stanje popravilo.
20. 1. - Bojan Križaj u Wengenu ostvario prvu pobedu u Svetskom kupu.
20. 1. - U rušenju arene u Sincelejo, Kolumbija, poginulo 200 ljudi.
21. 1. - Londonska cena zlata, Gold fixing, dostigla 850 dolara za troj uncu, što je najviši realni iznos u istoriji (2.484 dolara iz 2016).
22. 1. - Sovjetski disident Andrej Saharov uhapšen zbog protesta protiv invazije Afganistana i poslat u unutrašnji egzil u Gorki (do 1986).
26/27. 1. - Grupa tuniskih pobunjenika obučenih u Libiji napala vojne i policijske položaje u gradu Gafsa, ali su do uveče savladani, preko 40 mrtvih[2].
27. 1. - Prijem Nikole Ljubičića je poslednja fotografija Josipa Broza u Fototeci Muzeja istorije Jugoslavije[3].
27. 1. - Iranska talačka kriza — Canadian Caper: šestorica američkih diplomata izvučena iz Irana uz pomoć kanadske vlade i CIA (inspiracija za film Argo).
29. 1. - Rubikova kocka predstavljena na sajmu igračaka u Londonu, zatim i drugde u zapadnim zemljama.
31. 1. - Građanski rat u Gvatemali: u policijskom jurišu na špansku ambasadu u Gvatemali, koju su zauzeli seljaci, došlo do požara i pogibije 36 osoba.
4. 2. - Gomila u Tripoliju zapalila francusku ambasadu, čija mornarica patrolira u blizini nakon incidenta u Gafsi.
4. 2. - SFRJ: u Međurepubličkom komitetu za tržište i cene Savezne skupštne postignut dogovor o kontroli cena.
7 - 9. 2. - Simpozijum "SKJ i socijalistička revolucija" na Bledu, član predsedništva CK SKJ Branko Mikulić pominje ideje sa Šestog kongresa (1952) o "edukativnoj" umesto "komandnoj" ulozi partije.
10. 2. - Konzilijum: Tito ima problema sa bubrezima i varenjem; sutradan izvešteno i o srčanoj slabosti.
13. 2. - Povišena gotovost JNA usled daljeg pogoršanja Titovog stanja (kritično stanje u jednom trenutku tokom noći).
22. 2. - "Čudo na ledu": hokejaška reprezentacija SAD pobedila favorizovani SSSR sa 4:3 (druga trećina završena 2:3).
22. 2. (3. hut 1358. po afganskom kalendaru) - "Ustanak 3. huta": u Kabulu proglašeno ratno stanje nakon što su se antisovjetske demonstracije pretvorile u nerede, protiv kojih se koriste tenkovi.
24. 2. - Izraelska funta zamenjena šekelom po kursu 10:1 (ovaj stari šekel će biti zamenjen novim šekelom 1985).
10. 3. - Početak Berberskog proleća u Alžiru, borba za jezik i kulturu ugrožene arabizacijom.
14. 3. - Titovim problemima se pridružuje i visoka temperatura.
14. 3. - Pad aviona kod Varšave, poginuo 14-člani američki bokserski tim i još 73 osobe.
14. 3. i 18. 3. - Plenumi CK-ova SK Srbije odn. SK Hrvatske - za kolektivno rukovodstvo, protiv "liderstva", zalaganje za ličnu inicijativu i odgovornost.
16. 3. - Nasilno ugušeni studentski protesti protiv predsednika Malija Mousse Traoréa, lider Abdoul Karim Camara mučen do smrti.
17. 3. - Eksplodirala bomba ispred kancelarije jugoslovenske banke u Njujorku (hrvatski emigranti prete sa još dve bombe ako se ne objavi njihovo pismo).
20. 3. - U oluji potonuo brod Mi Amigo sa kojeg je emitovao piratski Radio Caroline (vraćaju se 1983).
21. 3. - A House Divided, završna epizoda druge sezone TV-serije Dallas u kojoj je protagonist J.R. Ewing ustrijeljen, postaje najpoznatiji cliffhanger u historiji televizije.
21. 3. - Predsednik Karter objavio da će SAD bojkotovati Olimpijske igre 1980 u Moskvi (ranije je Sovjetima dao rok do 20. februara da se povuku iz Afganistana).
23. 3. - Miting u Novom Sadu, želje za Titov oporavak.
23. 3. - Konačno prekinuto izlivanje nafte iz bušotine Ixtoc I u Meksičkom zalivu, koje je trajalo od prošlog juna.
24. 3. - Nadbiskup Óscar Romero ubijen tokom mise u San Salvadoru, na sahrani 30. 3. u pucnjavi ubijeno 42 ljudi - razgoreva se Salvadorski građanski rat (Romero kanoniziran 2018).
26. 3. - Kavez lifta u rudniku zlata Vaal Reef u Južnoj Africi propao 1,9 kilometara - 23 mrtvih.
26. 3. - Osnovana kompanija Arianespace, prvi komercijalna firma za lansiranje u svemir (prva raketa Ariane je lansirana prošlog decembra).
27. 3. - Pad norveške naftne platforme "Alexander L. Kielland" u Severnom moru, 123 poginulih.
27. 3. - Srebrni četvrtak: nagli pad cene srebra dovodi do panike na tržištu.
28. 3. - Počinje primanje akontacije za Juga (100.000 dinara).
28. 3. - U Jerusalimu otkriven Talpiotski grob.
28. 3. - Ekonomska kriza u Argentini: pad najveće privatne banke Banco de Intercambio Regional povlači za sobom još 37 finansijskih institucija, što utiče i na industriju.
30. 3. - "Politika" izveštava da oko 50 kosovskih Albanaca u pritvoru očekuje suđenje zbog "antidržavne delatnosti"[7].
mart-novembar - Otkriveni su Saturnovi sateliti: Janus, Helena, Kalipso, Telesto, Prometej, Pandora i Atlas.
1. 4. - Islamistička pobuna u Siriji: jedna divizija vojske dolazi u Alep nakon talasa štrajkova i opozicione aktivnosti, do polovine meseca ginu stotine civila - "opsada" grada traje do sledećeg februara.
1. 4. - U Bagdadu bačena bomba na zamenika premijera Tariqa Aziza, počinitelji su iz proiranske šiitske partije.
2. 4. - Jugoslavija potpisala sporazum sa Evropskom zajednicom o uklanjanju ograničenja na jugoslovenski izvoz (naročito mesa i poljoprivrednih proizvoda); uključeni i krediti od 280 miliona dolara od Evropske investicione banke.
7. 4. - SAD prekinule diplomatske odnose sa Iranom i uvele ekonomske sankcije.
7. 4. - Američka delegacija u poseti Jugoslaviji, razgovara se o saradnji.
7. 4. - Gossamer Penguin je prva letelica na solarni pogon.
8. 4. - Imam Homeini poziva na rušenje iračkog predsednika Huseina.
9. 4. - U Bagdadu pogubljen šiitski klerik Muhammad Baqir al-Sadr (tast i rođak Muktade al-Sadra), na udaru su i drugi šiitski klerici i njihove porodice.
12. 4. - Predsednik Liberije William R. Tolbert Jr. ubijen u vojnom udaru - Samuel Doe, prvi domorodac na čelu zemlje, prekida 130 godina demokratske predsedničke sukcesije (i sam zbačen i ubijen 1990).
18. 4. - Zimbabve, ranija Južna Rodezija, stiče nezavisnost od UK, predsednik vlade je Robert Mugabe (od 1987. predsednik, sve do vojnog prevrata 2017).
18. 4. - Iranska kulturna revolucija: imam Homeini napada univerzitete sa zapadnim programom - već sledeće večeri napadnuta učiteljska škola, univerziteti će biti zatvoreni tri godine.
19. 4. - Pesma Evrovizije u Hagu: Johnny Logan iz Irske pobedio prvi put, nije bilo Jugoslavije, kao ni Izraela (mada je pobedio prošle godine); prvi i jedini put nastupio Maroko.
19. 4. - Violeta Chamorro napušta nikaragvansku Huntu nacionalne rekonstrukcije, tri dana kasnije i Alfonso Robelo, jer sandinisti idu previše ulevo i prema Kubi i SSSR.
20. 4. - Konzilijum: Tito sada ima problema i sa jetrom, stanje se pogoršava.
22. 4. - Uveče Titovo stanje postaje komatozno i "u šoku" je, ali se par dana kasnije malo popravlja.
22. 4. - Filipinski putnički brod Don Juan se sudario sa tankerom, 176 mrtvih.
22 - 25. 4. - U Beogradu održana Svetska sindikalna konferencija o razvoju.
23. 4. - Komunistička pobuna u Tajlandu: premijer potpisao naređenje 66/2523 kojim se nudi amnestija i demokratski proces - počinje opadanje pobune koja je trajala 1965-83.
25. 4. - Operacija Eagle Clow, bezuspješni pokušaj spašavanja američkih talaca u Iranu, u sudaru dva helikoptera poginulo 8 američkih vojnika.
25. 4. - Dan-Air Flight 1008: avion udario u brdo na Tenerifi, 145 mrtvih.
25. 4. - 4. 5. - U Beogradu se održava Evropski šampionat u dizanju tegova.
27. 4. - Okončana opsada ambasade u Bogoti, taoci pušteni, gerilci odleteli na Kubu.
30. 4. - Iransko-arapski teroristi zauzimaju iransku ambasadu u Londonu, SAS-ovci je povraćaju pet dana kasnije.
30. 4. - Juliana, kraljica Holandije abdicirala u korist kćerke Beatrix (i ona abdicira 2013).
2. 5. - Referendum u Nepalu sa 54,8% podržava postojeći nepartijski sistem panchayat umesto višestranačja (sistem će biti promenjen 1990).
3. 5. - U nemačkom Gorlebenu proglašena Republik Freies Wendland, u znak protesta zbog planirane nuklearne deponije - policija rasturila kamp sledećeg meseca.
4. 5. - Lazar Koliševski novi predsednik Predsedništva. Centralni komitet SKJ i Predsedništvo SFRJ objavili proglas.
5. 5. - Plavi voz sa Titovim telom stigao u Beograd.
7. 5. - Paul Geidel pušten iz zatvora u državi New York posle odsluženih skoro 69 godina (umro 1987).
8. 5. - Tito sahranjen u Kući cvijeća, uz dotada rekordno okupljanje svjetskih čelnika - 208 delegacija iz 126 zemalja svijeta (tek će sahrana pape Jovana Pavla II 2005. biti veća).
16. 5. - Izvešteno o osnivanju Saveta za Teritorijalnu odbranu u sklopu Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (na čelu Saveta gen-puk. Stane Potočar)[8].
16. 5. - U NR Kini određene prve specijalne ekonomske zone: Shenzhen, Zhuhai i Shantou u prov. Guangdong te Xiamen u Fujianu[9].
17. 5. - "Puč 17. maja" u Južnoj Koreji: vojni udar generala Chun Doo-hwana, neformalnog lidera zemlje i direktora obaveštajne službe KCIA - ratno stanje prošireno na celu zemlju, masovna hapšenja.
18. 5. - Eksplozivna erupcija vulkana Mount Saint Helens u SAD-u - 57 mrtvih i 3 mlrd. dolara štete; četiri i po sata kasnije jak zemljotres na Kopaoniku (M 5.9, int. VIII), stradala sela opštine Raška i Brus, osetio se i u Beogradu i dalje.
18. 5. - Ustanak u Gwangju protiv vojne vlasti u Južnoj Koreji - ugušen posle nekoliko dana i stotina mrtvih.
18. 5. - Posle 11 godina vojne vlasti u Peruu se održavaju izbori na kojima Fernando Belaúnde Terry postaje predsednik po drugi put (do 1985). Ali Sendero Luminoso prethodnog dana pali glasačke kutije u jednom mestu, čime počinje Oružani konflikt u Peruu.
jun - Narodna skupština Srbije usvojila zakon kojim se sa platnog spiska Beogradskog univerziteta skidaju profesori koji nisu radili dve godine, ako ne nađu novu poziciju u roku od šest meseci (u decembru će biti upotrebljeno protiv "Praxisovaca").
2. 6. - Eksplozija bombe pred kućom Vladimira Sinđelića, otpravnika poslova u jugoslovenskoj ambasadi u Vašingtonu; nema povređenih, odgovornost preuzeli "hrvatski borci za slobodu", predsednik Karter osudio napad.
3. 6. - Eksplozija u muzeju Kipa slobode, "hrvatski borci za slobodu" preuzimaju odgovornost.
6. 6. - MMF stavio Jugoslaviji na raspolaganje 445 miliona dolara za pomoć ekonomiji u problemima; dinar devalviran sa 21 na 27,3 za dolar (radi podsticanja izvoza i smanjenja uvoza).
6. 6. - 9. 6. - Peticija 36 beogradskih intelektualaca Predsedništvu SFRJ za amnestiju političkih zatvorenika u Jugoslaviji ("verbalni delikt"), prvi takav potez posle rata[11].
11. 6. - Peticija 54 slovenačka intelektualca republičkom Socijalističkom savezu protiv "restaljinizacije" kulturnog života u Sloveniji.
12. 6. - 11. plenum CK SKJ - Predsedništvo CK SKJ preuzima funkcije Predsednika SKJ do sledećeg kongresa; uvedena funkcija predsednika Predsedništva CK SKJ sa jednogodišnjim mandatom, koji učestvuje u radu Predsedništva SFRJ - prvi je Stevan Doronjski, raniji predsedavajući Predsedništva CK (do oktobra, jer mu je uračunat minuli staž).
23. 6. - Predsedništvo CK SK Slovenije odlučilo da Anton Vratuša ustupi mesto predsednika RIV-a Janezu Zemljariču.
23. 6. - Sanjay Gandhi, Indirin sin i odnedavno generalni sekretar Kongresne partije, poginuo u avionskom udesu - njegov brat Rajiv Gandhi će ući u politiku sledeće godine (premijer 1984-89).
23. 6. - Prvi vijetnamski upad iz Kampučije u Tajland, koji je dao utočište Crvenim Kmerima.
26. 6. - Skupština SFRJ usvojila Zakon o vojnoj obavezi: vojni rok 15 meseci, odmah posle srednje škole (moguće 12 + 3 meseca po završetku studija), dovoljna opšta radna sposobnost[12].
29. 6. - Vigdis Finnbogadottir izabrana za predsednicu Islanda (do 1996) - prva žena demokratski izabrana za šefa države.
29. 6. - Predsednički izbori u Boliviji donose relativnu većinu Hernánu Silesu Zuazu, predviđeno je da Nacionalni kongres 6. avgusta donese odluku o predsedniku (Zuazo će usled vojne intervencije biti predsednik tek 1982-85).
jun - avgust - Velika vrućina i suša u SAD, stradalo 1.700 ljudi.
2. 7. - Prikazana komedija Airplane! ("Ima li pilota u avionu?").
7. 7. - Libanski građanski rat — Masakr u Safri ("Noć dugih noževa"): falangističke snage Bachira Gemayela uništile miliciju Tigrovi Camilla Chamouna kako bi se konsolidovale hrišćanske snage.
9 - 10. 7. - "Zavera iz Nožeha": u Iranu sprečen pokušaj prevrata od strane oružanih snaga, u čemu je iz emigracije učestvovao bivši premijer Šapur Bahtijar.
10. 7. - Potpisan petogodišnji trgovački ugovor između SFRJ i Albanije vredan 720 miliona dolara.
jul - Sovjetska delegacija, na čelu sa potpredsednikom Vrhovnog Sovjeta Vasilijem Kuznjecovim, u poseti Jugoslaviji.
19. 7. - 3. 8. - Olimpijske igre u Moskvi. Zbog invazije na Afganistan, SAD i još neke zemlje su bojkotovali igre, ili su sportisti nastupali pod olimpijskom zastavom. Jugoslovenski sportisti su uzeli 2 zlatne (košarkaši i bokser Slobodan Kačar), 3 srebrne i 4 bronzane medalje.
22. 7. - U SAD ubijen iranski emigrant Ali Akbar Tabatabaei.
24. 7. - Vladimir Bakarić, član predsedništava SFRJ i CK SKJ, primljen u vojnu bolnicu u Zagrebu, usled pogoršanja zdravstvenog stanja.
30. 7. - Nezavisnost Vanuatua, ranijeg britansko-francuskog kondominijuma Novi Hebridi; ranije tokom godine Tafea pokušavala da se otcepi, a na ostrvu Espiritu Santo se vodi kratak Kokosov rat.
30. 7. - Izraelski Kneset doneo Zakon o Jeruzalemu, "cjelovitom i ujedinjenom", kao glavnom gradu Izraela - međunarodna zajednica protestira zbog anektiranja Istočnog Jeruzalema.
2. 8. - Bolonjski masakr: teroristička bomba na železničkoj stanici u Bolonji ubija 85 ljudi.
5. 8. - U Belgiji donesen zakon o devoluciji: flamanska i valonska zajednica će imati skupštinu i vladu za kulturna, jezička i obrazovna pitanja, takođe i regionalna tela za ekonomska pitanja.
5. 8. - Uragan Allen je jedan od najjačih zabeleženih, u Karibima narednih dana stradalo 269 ljudi, ali makar se okončava dugi talas vrućine u Teksasu.
1. 9. - Chun Doo-hwan i formalno postaje predsednik Južne Koreje (do 1988).
1. 9. - U Nemačkoj uhapšen krajnji desničar Manfred Roeder, čija je organizacija Nemačke akcione grupe napadala strance ranije tokom godine.
5. 9. - U Švicarskoj je pušten u promet 16,3 kilometara dugačak cestovni tunel kroz alpski masiv St. Gotthard.
5. 9. - Smenjen Prvi sekretar Poljske ujedinjene radničke partije Edward Gierek, nasleđuje ga Stanisław Kania (do 1981).
10. 9. - Kineski premijer Hua Guofeng zamenjen Zhao Ziyangom (do 1987).
10. 9. - Sirija i Libija (Asad i Gadafi) objavili ujedinjenje.
11. 9. - Na referendumu upitne regularnosti odobren novi ustav Čilea i ostanak Pinocheta na vlasti još osam godina.
12. 9. - Treći vojni udar u istoriji Republike Turske: okončano nasilje političkih bandi po cenu državnog nasilja - na vlast dolazi gen. Kenan Evren (do 1989).
septembar - Iranska talačka kriza: počinju tajni pregovori za puštanje talaca.
17. 9. - Južnokorejski političar Kim Dae-jung osuđen na smrt (biće predsednik 1998-2003 i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2000).
22. 9. - Iračkim napadom počinje Iračko-iranski rat: napadi na aerodrome i invazija Kuzestana, počinje Bitka za Horamšar. Zatvaranjem Šat el-Araba je onemogućen izvoz iračke nafte, što dovodi do porasta cene ("treći naftni šok").
23. 9. - 28. 10. - U Beogradu se održava XXI generalna konferencija UNESCO-a, usvojena rezolucija o informisanju za koju Zapad kaže da će ograničiti slobodu štampe (→ MacBrideov izveštaj).
24. 9. - Margaret Thatcher je prvi britanski premijer u poseti Jugoslaviji (izuzimajući Titovu sahranu).
24. 9. - Potpisan Sovjetsko-jugoslovenski 10-godišnji trgovinski, ekonomski i tehnički sporazum.
24. 9. - Glumica Merima Isaković doživljava u Beogradu tešku saobraćajnu nesreću[14].
26. 9. - Eksplodirala bomba na Oktoberfestu u Minhenu, poginulo 13 osoba (počinilac ekstremni desničar, neki dovode u vezu sa Operacijom Gladio).
29. 9. - 13. plenum CK SKJ o ekonomskim problemima.
30. 9. - Objavljena je prva verzija standarda etherneta, tehnologije žičnog umrežavanja kompjutera - standard IEEE 802.3 je objavljen 1983, krajem '80-tih postaje dominantna tehnologija umrežavanja.
1. 10. - KP Kine je odlučila da okonča pokret rustikacije, slanja na selo, omladine, "Gore u planine, dole u sela" - od '60-tih je poslato najmanje 16 miliona mladih ljudi.
2. 10. - Počela serijska proizvodnja Juga (do 2008).
2. 10. - Larry Holmes pobedio Muhammada Alija tehničkim nokautom.
3. 10. - Bačena bomba na parisku sinagogu, 4 mrtvih.
8. 10. - Lakši zemljotres u mostarskom kraju, osetio se i na obali.
10. 10. - Margaret Thatcher održala govor na partijskoj konferenciji: The lady's not for turning, tj. neće se odustati od liberalizacije ekonomije (→ tačerizam).
10. 10. - El Asnamski zemljotres u Alžiru, najmanje 2.600 mrtvih.
10. 10. - Spajanjem pet levičarskih gerilskih grupa u El Salvadoru nastaje Front Farabundo Martí za nacionalno oslobođenje.
10. 10. - U Ženevi usvojena Konvencija o određenom konvencionalnom oružju (nagazne i potezne mine, zapaljivo oružje, zaslepljujući laseri).
13. 10. - Erich Honecker, lider NDR, izlaže "Zahteve iz Gere" upućene SRN: prihvatanje granice na sredini Elbe, istočnonemačkog državljanstva, stalna predstavništva uzdignuta u ambasade i ukidanje centralnog registra kršenja ljudskih prava - SRN odbija.
oktobar - Pijanista Ivo Pogorelić zbog kontroverzne izvedbe nije prošao u finale Šopenovog takmičenja u Varšavi, ali dobio nagradu poljskog Saveza studenata.
16. 10. - Muharem Kurbegović, prozvan Alphabet Bomber, nađen krivim za eksploziju na losanđeleskom aerodromu 1974. i ukupno 25 tačaka za ubistvo, paljevine itd[15].
3. 11. - Peticija 102 intelektualca u Beogradu (potpisana u oktobru) za ukidanje člana 133 Krivičnog zakona SFRJ ("neprijateljska propaganda" i "lažno predstavljanje situacije u zemlji").
4. 11. - Ronald Reagan izabran za predsjednika SAD pobedivši predsjednika Kartera - pobedio u 44 države, 50,7 prema 41% u narodnim glasovima; potpredsjednik je George H. W. Bush.
5 - 7. 11. - Grčki predsednik Konstantin Karamanlis u poseti SFRJ.
6. 11. - Jugoslovenski premijer Veselin Đuranović stigao u posetu Kini.
21. 11. - Epizoda serije "Dalas" u kojoj se očekivalo da će se videti ko je upucao J. R. Ewing-a, postaje najgledanija do tada (druga najgledanija ikad) u Americi.
21. 11. - Požar u hotelu MGM Grand u Las Vegasu, 84-oro poginulih.
23. 11. - Katastrofalni Irpinijski potres u južnoj Italiji, stradalo 4.800 ljudi.
24. 11. - Sedmorica profesora "Praxisovaca" (Marković, Tadić, Životić, Golubović, Mićunović, Stojanović, Popov) obavešteni da od 2. 12. neće primati platu na Beogradskom univerzitetu (nisu predavali, dobijali su 60% plate od 1975.).
25. 11. - SSRNJ ne daje dozvolu za časopis "Javnost" (Ćosić, Tadić), slede napadi u štampi.
25. 11. - Četrdeset tri hrvatska intelektualca (Ivan Supek, Franjo Tuđman, Vlado Gotovac...) poslala memorandum Predsedništvu SFRJ za oslobađanje političkih zatvorenika.
25. 11. - Vojni udar u Gornjoj Volti, zbačen Sangoulé Lamizana, dolazi pukovnik Saye Zerbo (do 1982).
27. 11. - SFRJ dobija zajam od 250 miliona dolara od devet zapadnih i jedne moskovske banke (od početka godine 1,6 milijardi dolara, traži se još 400 miliona)[17].
2. 12. - Odred smrti u El Salvadoru silovao i ubio američku misionarku Jean Donovan i tri časne sestre.
2. 12. - Nemački Savezni administrativni sud potvrdio januarsku zabranu neonacističke grupe Wehrsportgruppe Hoffmann.
4. 12. - 15. plenum CK SKJ - ekonomska situacija opet glavna tema, uključujući njene "ideološko-političke aspekte".
4. 12. - Slučaj Camarate: u avionskoj nesreći ginu portugalski premijer Francisco de Sá Carneiro i ministar odbrane Adelino Amaro da Costa - kasnije se ispostavilo da se radilo o atentatu (vidi i Oktobarsko iznenađenje (teorija zavere)).
4. 12. - Led Zeppelin objavljuje da se razilaze, nakon smrti bubnjara Johna Bonhama prošlog septembra.
8. 12. - Jak sneg i vetar remete saobraćaj u Jugoslaviji.
10. 12. - Mitja Ribičič, lider slovenačkog Socijalističkog saveza, u "liberalnom" intervjuu "Startu": ne bi trebalo zabranjivati emigrantsku štampu, deo problema potiče od toga što savezna vlada nije dovoljno jaka[18]; kasnije se ograđuje da je to njegovo "lično mišljenje" i kontrira.
11. 12. - U Ugandi održani prvi izbori od 1962, još od pre nezavisnosti - pobeđuje partija Miltona Obotea (predsednik 1966-71. i 1980-85); opozicija tvrdi da su izbori lažirani, Yoweri Museveni pokreće građanski rat sledećeg februara.
13. 12. - Železnička nesreća kod Bosanske Krupe, teretnjak udario putnički voz, 23 mrtvih.
16. 12. - Solidarnost u Gdanjsku, pred hiljadama prisutnih, otkrila Spomenik palim radnicima brodogradilišta iz 1970.
16. 12. - Sastanak OPEC-a na Baliju, odlučeno da nafta poskupi 10%.
16. 12. - Završen projekat produbljivanja Sueckog kanala i gradnje paralelnog kanala na delu trase, u vrednosti od 1,3 milijarde dolara.
16. 12. - Čadski građanski rat: trupe predsednika Goukouni Oueddeija osvajaju uz libijsku pomoć prestonicu N'Djamenu, dok Hissène Habré beži u Sudan (vraća se 1982).
17 - 18. 12. - Predsednik predsedništva Cvijetin Mijatović i savezni sekretar za inostrane poslove Josip Vrhovec u poseti Italiji i Vatikanu.
18. 12. - Petorica Hrvata uhapšena u Njujorku pod optužbom za planiranje podmetanja bombi i ubistvo političkog protivnika.
22. 12. - José Napoleón Duarte dolazi na čelo vladajuće civilno-vojne hunte u El Salvador (do 1982, predsednik 1984-89).
24. 12. - Miodrag Vuković (Crna Gora) na čelu Saveza socijalističke omladine Jugoslavije nakon Vasila Tupurkovskog.
27. 12. - Savezna Skupština SFRJ donosi ekonomski plan koji želi rast BNP od 3-3,5%.
28. 12. - Teretnjak "M/B Dunav" riječke Jugolinije nestao u nevremenu kod Japana sa 32 člana posade.
31. 12. - Predsednik SenegalaLéopold Sédar Senghor je prvi afrički predsednik koji se dobrovoljno povukao s položaja, nasleđuje ga štićenik Abdou Diouf (do 2000).
Fiziologija i medicina: Baruj Benacerraf, Jean Dausset i George D. Snell (otkrića u vezi genetski određenih struktura na površini ćelije koje regulišu imunološke reakcije)
Književnost: Czesław Miłosz (beskompromisnom jasnovidošću izražava čovekovo izloženo stanje u svetu oštrih konflikata)
Mir: Adolfo Pérez Esquivel (aktivista za ljudska prava u Argentini i Latinskoj Americi)
Ekonomija: Lawrence Klein (stvaranje ekonometrijskih modela i primena na analizu ekonomskih fluktuacija i ekonomske politike)