Logistika

Podjela Makrologistika Mikrologistika

Logistički sustavi Megalogistika Globalna logistika Metalogistika Interlogistika Intralogistika Servisna logistika Informacijska logistika Management logistika Logistika održivog razvoja

Poslovna logistika Logistika nabave Logistika proizvodnje Logistika prodaje i distribucije

Logističke aktivnosti Izvršavanje narudžbi Upravljanje zalihama Skladištenje Pakiranje Transport

Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove. U suvremenim uvjetima se najčešće koristi za označavanje poslovne funkcije i znanstvene discipline koja se bavi koordinacijom svih kretanja materijala, proizvoda i robe u fizičkom, informacijskom i organizacijskom pogledu. Kružni proces od nabave preko proizvodnje i prodaje do potrošača.

Etimologija pojma

• francuski

  logistique → izvedeno iz dočasničkog čina "Marechal de logis" čija je zadaća bila planirati sve administrativne poslove vezane uz pomak snaga u francuskoj vojsci u 17. stoljeću.

  loger → stanovati, noćiti pod vedrim nebom, smjestiti se.

• starogrčki

  logos → znanost o principima i oblicima pravilnog mišljenja i prosuđivanja.

  logistikos → vještine, iskustva i znanja o očuvanju, procjeni i prosudbi svih relevantnih elemenata u prostoru i vremenu potrebnih za optimalno rješavanje strateških i taktičkih zadataka u svim područjima ljudskih aktivnosti.

Razvoj logistike

• 17. stoljeće → Francuska → vojna doktrina, opskrba vojnih trupa potrebnim sredstvima, prijevoz dobara i vojske, osiguranje prehrane i smještaja vojske.
• krajem 19. stoljeća → SAD → vojnička literatura u značenju pozadinske vojničke službe.
• 1844. Jules Dupuit francuski inženjer pružio je ideju zamjene transportnih troškova za troškove zaliha na primjeru izbora cestovnog ili pomorskog prijevoza robe.
• sredinom 20. stoljeća izraz je iz vojnog ušao u gospodarsko - znanstveno područje.
• 1961. godine → prva knjiga iz područja poslovne logistike koja je bila orijentirana na fizičku distribuciju.

  → smatra se razvoj suvremene logistike započinje 1960-ih kada se nastoje boljim povezivanjem organizacijskih funkcija poduzeća smanjiti troškovi.

• druga polovica 20. stoljeća → logistika se afirmira kao znanost i gospodarska djelatnost u mnogo širem i suptilnijem značenju.

Čimbenici koji su utjecali na ubrzani razvoj

• globalizacija i koncentracija gospodarskih aktivnosti
• internacionalizacija proizvodnje i trgovine
• ubrzani rast i razvoj znanstvenih spoznaja u svim znanstvenim područjima
• implementacija načela ekonomije obujma
• jačanje konkurencije
• ubrzani razvoj i modernizacija prometne infrastrukture i transportnih tehnologija
• razvoj i afirmacija robnotransportnih, robnotrgovinskih i logističkih centara, različitih terminala i slobodnih zona
• povećanje kupovne moći stanovništa visokorazvijenih i srednjerazvijenih zemalja
• jačanje EU u globalnim razmjerima
• ubrzani proces deregulacije, privatizacije i liberalizacije gospodarskih sektora i pojedinih gospodarskih djelatnosti
• jačanje demokratizacije

Logistika kao znanost

Logistika kao znanost predstavlja skup multidisciplinarnih i interdisciplinarnih znanja koja izučavaju i primjenjuju zakonitosti planiranja, organiziranja, upravljanja i nadziranja tokova sirovina, osoba, energije i informacija u sustavima. Nastoji naći metode usavršavanja (optimizacije) tih tokova s ciljem ostvarivanja dobiti.

Logistika kao poslovna funkcija

Obuhvaća sve djelatnosti potrebne za kompleksnu pripremu i realizaciju prostorne i vremenske transformacije dobara i znanja. Nastoji uporabom ljudskih resursa i sredstava u sustavima staviti na raspolaganje tržištu tražena dobra u pravo vrijeme i na pravom mjestu u traženoj količini, kakvoći i cijeni s točnim informacijama vezanim uz ta dobra. Naglasak je na minimalnim troškovima i optimizaciji kako bi se postigla veća isplativost.

Umna mapa

Poveznice

• Gospodarski značaj logistike