Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Tefsir (Arapski تفسير‎) je islamska nauka koja se bavi tumačenjem Kur'ana. Sama riječ je arapskog porijekla i sinonim za tu riječ je Te'vil. Kur'an je po vjerovanju muslimana Božanskog porijekla (direktne Božije riječi) i zbog njegovog visokog stila izražavanja, javlja se potreba za tumačenjem pojedinih poruka Ku'rana. Za razumijevanje Kur'ana u cjelini je potrebno određeno predznanje. Jedan dio Kur'ana čine poruke koje su jasne, drugi dio Kur'ana mogu shvatiti samo ljudi koji posjeduju znanje prošlih objava i veće opće znanje. Tumačenje trećeg dijela ajeta ne zna niko do Allah, Kur'an o tome kaže:

Ljudi koji se bave tumačenjem Kur'ana se zovu "Mufesiri" (arapski: مُفسر).

Tumačenje Kur'ana u vrijeme Muhameda

Česti su primjeri iz hadisa u kome se govori o tome da su ashabi pitali Muhameda za značenje pojedinih Kur'anskih ajeta. Poslanik im je tumačio Kur'an samim Kur'anom, tj. drugim Kur'anskim ajetima. Zabilježeno je da je na upit ashaba o određenim ajetima također objavljivan drugi ajet. Ibn Abas, Poslanikov prijatelj i jedan od najpoznatijih mufesira je Kur'anske ajete, po značenju, podijelio na četiri dijela, i to:

  1. Značenje za koje niko nema opravdanje da ne poznaje.
  2. Značenje koje Arapi poznaju iz svog jezika.
  3. Značenje koje poznaju samo oni koji su dobro u nauku upućeni.

% Značenje koje poznaje samo Allah.

Opreznost prvih muslimana pri tumačenju

Prenosi se u jednom Hadisu da je Muhamed rekao:

"Ko protumači Kur'an na osnovu svoga nahođenja-pogriješio je, pa makar rekao istinu". Ebu Bekr, Poslanikov prijatelj je rekao :

"Koja zemlja bi me nosila, koje nebo bi me pokrivalo kada bi rekao o Kur'anu ono što ne znam".

Tabi'ini

Generacija muslimana nakon ashaba se zvala Tabi'ini. Među njima je bilo dosta učenjaka koji su se bavili tumačenjem Kur'ana. Neki od njih su: Mudžahid, Ata ibn Ebi Rebah, Ikrime, Seid ibn Džubejr, Tavus, Dahak ibn Muzahim, Hasan el Basri, Zejd ibn Eslem. Mišljenja gore navedenih tabiina su sabrana u dosta islamskih djela a posebno u tefsiru ibn Džerir Taberija.

Izvori tumačenja Kur'ana

Uvjeti za tumačenje Kur'ana

Mufesir mora odlično poznavati arapski jezik, gramatiku, sintaksu i etimologiju arapskog jezika, stilistiku i sve tri njene grane (Meani, Bejan i Bedi'), nauku o Kiraetu, Akaid, Fikh, povode objave određenih ajeta, derogirane i derogirajuće ajete.

Vrste tefsira

O tefsiru su pisali ljudi koji su se istakli u raznim vjerskim i svim drugim naukama. Svaki od njih je davao veću prednost nauci kojom se bavio i koju je više volio. Zbog toga je nastalo mnogo vrsta tefsira. Tako u tefsirima Taberija, Ibn Kesira i Sujutija prevladava hadiska nauka i tradicija. Takvi tefsiri se nazivaju "Tradicionalni tefsiri". Islamski učenjak Kurtubi je najveću pažnju posvetio fikhskim pitanjima, takva djela se nazivaju "Ahkamul-Kur'an". Fahrudin Razikoji je mnogo volio "Ilmul Kelam" (Filozofija) unio je dosta iz tog područja u svoj čuveni tefsir. Zamahšeri se istakao u tumačenju Kur'ana gdje je veliki značaj dao stilistici Kur'ana te se u svome djelu "Kešaf" bavi tumačenjem Kur'ana sa osnove arapskog jezika. Neki učenjaci su opet tumačili Kur'an redom sa sintaktičke strane i spomenuli padež svake riječi i koje mjesto zauzima u rečenici. Takvi tefsiri se nazivaju "I'rabul Kur'an".

Poznati mufesiri

Tradicionalni mufesiri

Moderni mufesiri

Muhammed Abduhu, Rešid Rida, Sejjid Qutb, Mewlana Mewdudi, Mahmud Šeltut, Muhammed Gazali, Muhammed Asad, Sejjid Amir Ali, Chirag Ali.

Također pogledajte

Tefsir Ibn-Kesira

Reference

Portal iconPortal Islam