Nkhani iyi yikukhumbikwira kusazgilamo vinyake kuti ikule. This article needs to be revised. |
---|
Likoma | |
---|---|
Chalo | Malaŵi |
Chigaŵa | Chigaŵa cha Kumpoto |
Msumba ukulu | Likoma |
Ukulu wa malo | 18 km² |
Ẇanthu | 8,074 |
Likoma ni boma ilo likusangika ku mpoto kwa charu cha Malaŵi, iloso ndakuzingilizgika na maji (nyanja).
Apo ŵamishonale ŵa ku Portugal ŵakakhazikika mu vigaŵa vya mukati mwa Angola na Mozambique mu vilimika vya m'ma 1800, ŵamishonale ŵa ku England ŵakakhazikika mu Malaŵi, kusazgapo virwa vya mu Nyanja ya Malaŵi.
Mu 1954, pakaŵa phangano lakuti pakati pa Nyanja ya Malaŵi paŵe mphaka pakati pa Malaŵi na Mozambique; kweni virwa vya Likoma na Chizumulu vikasungika.[1]
Pa nyengo ya kalembera wa chalo cha Malaŵi wa 2018, chiŵelengero cha ŵanthu mu chigaŵa cha Likoma kuyana na mafuko chikaŵa nga ni:[2]
Ŵanthu ŵa mtundu wa Likoma mbanonono chomene ndipo ŵakuyowoya chiyowoyero cha Nkamanga. Pa virwa vyose viŵiri pali vikaya vichoko, kupatulako Mbamba na tchalitchi la Anglican.[1] Pali magalimoto ghachoko waka kweni magalimoto ghanandi gha matayala ghanayi, ghakupangiska kuti paŵe vyakusanguluska vyakupambanapambana.[2]
Chigaŵa ichi chili na malo ghakukwana 20 km2 ndipo ŵanthu ŵakukwana 14,527 pa kalembera wa 2018. Chiŵelengero cha ŵanthu chili pafupifupi 726 pa square kilometre.[3] Ni cigaŵa cicoko comene mu Malaŵi. Pa chirwa chikuru pali chiŵanja chimoza cha ndege.[4]
Pali chigaŵa chimoza cha National Assembly icho chikwimira Likoma Islands:
Kuyambira pa chisankho cha 2009 wakhala akugwira ntchito ndi O. A. Wakutemweka wane. Thundu wa Democratic Progressive Party.[6]
Mu chigaŵa ichi mukaŵavya uyo wakaluta ku mavoti pa chisankho cha 2014.[7]
Cirwa ici cili na vyakumera vinandi, ndipo makuni agho ghakumera comene ni baobab na mango. Viŵeto ivi ni viyuni, viyuni, na somba zinandi za ku Malaŵi.[1]
Chigaŵa cha Kumpoto | |
---|---|
Chigaŵa cha Pakati | |
Chigaŵa cha Kummwela |