Nazivi | |
---|---|
IUPAC naziv
Arsenitna kiselina
| |
Drugi nazivi
Arsenitna kiselina
| |
Identifikacija | |
3D model (Jmol)
|
|
ChEBI | |
ChemSpider | |
DrugBank | |
| |
Svojstva | |
H3AsO3 | |
Molarna masa | 125,94 g/mol |
Agregatno stanje | Postoji samo u vodenom rastvoru |
Opasnosti | |
Opasnost u toku rada | Toksična, korozivna |
Srodna jedinjenja | |
Srodna jedinjenja
|
Arsenatna kiselina |
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje materijala (na 25 °C [77 °F], 100 kPa). | |
verifikuj (šta je ?) | |
Reference infokutije | |
Arsenitna kiselina je neorgansko jedinjenje sa formulom H3AsO3. Ona je javlja u vodenim rastvorima. Ona nije bila izdvojena kao čist materijal.[3]
As(OH)3 je piramidalni molekul koji sadrži tri hidroksilne grupe vezane za arsen. 1H NMR spektar rastvora arsenitne kiseline potvrđuje simetriju molekula.[4] U kontrastu s tim, srodna fosforna kiselina H3PO3 uglavnom poprima strukturu HPO(OH)2. P(OH)3 je manje zastupljena komponenta rastvora. Različito ponašanje jedinjenja As i P odražava trend da su viša oksidaciona stanja stabilnija za kod lakših elemenata grupe.[5]
Priprema As(OH)3 se odvija putem spore hidrolize arsen trioksida u vodi. Dodatak baze konvertuje arsenitnu kiselinu u arsenitne jone [AsO(OH)2]-, [AsO2(OH)]2-, i [AsO3]3-. Prva pKa vrednost je 9.2. Reakcije vodenog arsenik trioksida su posledica prisustva arsenitne kiseline i njenih konjugovanih baza.
Jedinjenja arsenika su visoko toksična i kancerogena. Anhidridna forma arsenitne kiseline, arsenik trioksid, se koristi kao herbicid i pesticid.