Rasedi su mehanički diskontinuiteti stenske mase, po kojima se odigralo kretanje. Nastaju usled naprezanja u stenskoj masi.
Prilikom rasedanja dolazi do kretanja blokova (krila) raseda. Površ po kojoj su relativno kretani blokovi, naziva se rasedna površ. Ukoliko je rasedna površ pod nekim uglom u odnosu na horizontalu, razlikuje se povlatno krilo, iznad, i podinsko krilo, ispod rasedne površi.
Ukupno odstojanje dve tačke, koje su pre rasedanja bile sastavljene, naziva se celokupno kretanje, koje se predstavlja vektorom definisanim elementima: padom, dužinom i smerom relativnog kretanja blokova. Horizontalna komponenta relativnog kretanja blokova je hod, a vertikalna - skok raseda.
Prema relativnom kretanju krila, rasedi se dele na:
Prema sklopu okoline, odnosno, prema odnosu na glavne strukture područja, rasedi se dele na:
Prema padnom uglu rasedne površi, izvršena je podela raseda na: horizontalne i subhorizontalne (0-10°), blagog pada (10-30°), srednjeg pada (30-60°), strmog pada (60-80°) i subvertikalne i vertikalne rasede (80-90°). Posebni tipovi subvertikalnih raseda a padom različitog smera u različitim tačkama duž pružanja, nazivaju se ezitativni rasedi.