NJuark engl. Newark | |
---|---|
Osnovni podaci | |
Država | Sjedinjene Američke Države |
Savezna država | Šablon:Country data NJu DŽerzi |
Okrug | Eseks |
Osnovan | 1693 |
Stanovništvo | |
Stanovništvo (2010) | 277.140 |
Gustina stanovništva | 411,8 st./km² |
Geografija | |
Koordinate | 40°44′07″N 74°11′06″W / 40.735278°N 74.185°W |
Vremenska zona | UTC-5, leti UTC-4 |
Nadmorska visina | 9 m |
Površina | 67,3 km² |
Kopnena površina | 62,644 km² |
Vodena površina | 4,973 km² |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 862, 973 |
ZIP kod | 07100-07199 |
FIPS kod | 34-51000 |
GNIS kod | 0878762 |
Web-stranica | www.ci.newark.nj.us/ |
Newark je najveći grad u američkoj federalnoj državi New Jersey i sjedište urbanog Okruga Essex. Prama popisu stanovništva iz 2000. godine, grad je imao ukupno 273.546 stanovnika, što ga je činilo najvećom općinom u New Jerseyu i 65. najvećim gradom u SAD Prema procjenama američkog Biroa za popis stanovništva, grad je 2004. godine imao 281.402 stanovnika, odnosno 2,9% više nego 2000.[1]
Smješten je otprilike 8 km (5 milja) zapadno od Manhattana i oko 3 milje sjeverno od Staten Islanda. Lokacija u zaljevu Newark, u blizini Atlantika, omogućila je njegovoj luci Port Newark da postane glavno odredište za kontejnere u njujorškoj luci. Zajedno s gradom Elizabeth dijeli nadležnost nad Internacionalnim aerodromom Newark Liberty, prvi koji je služio metropolitansku oblast New Yorka.
Osnovan je godine 1693. godine. Postupno je rastao, a od početka 19. vijeka postaje jedno od središta kožarske industrije u SAD. Iza drugog svjetskog rata postupno gašenje industrije, ali i rasni neredi 1967. godine dovode do dramatičnog osiromašenja grada, kao i naglog pada broja stanovnika. Danas se Newark zbog svog siromaštva i kriminala često navodi kao antiteza bogatstvu i sjaju susjednog Manhattana.
Prema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 277.140 stanovnika, što je 3.594 (1,3%) stanovnika više nego 2000. godine.[1]
Grupa | 2000. | 2010. |
Belci | 38.950 (14,2%) | 32.122 (11,6%) |
Afroamerikanci | 146.250 (53,5%) | 145.085 (52,4%) |
Azijati | 3.263 (1,2%) | 4.485 (1,6%) |
Hispanoamerikanci i Latinoamerikanci | 80.622 (29,5%) | 93.746 (33,8%) |
Ukupno | 273.546 | 277.140 |
Savezne države | Alabama • Aljaska • Arizona • Arkansas • Colorado • Connecticut • Delaware • Florida • Georgia • Havaji • Idaho • Illinois • Indiana • Iowa • Južna Dakota • Južna Karolina • Kalifornija • Kansas • Kentucky • Louisiana • Maine • Maryland • Massachusetts • Michigan • Minnesota • Mississippi • Missouri • Montana • Nebraska • Nevada • New Hampshire • New Jersey • New Mexico • New York • Ohio • Oklahoma • Oregon • Pennsylvania • Rhode Island • Sjeverna Dakota • Sjeverna Karolina • Tennessee • Teksas • Utah • Vermont • Virginia • Washington • Wisconsin • Wyoming • Zapadna Virginia | |
---|---|---|
Savezno područje | ||
Otočni teritoriji |