Kultura Cucuteni je neolitska arheološka kultura na istoku Evrope od 4800. do 3000 pne, smještena u današnjoj Rumuniji, Moldaviji i Ukrajini, u regiji Dnjepra i Dnjestra, na površini od oko 350,000 km2.[1]
Ime je dobila po selu Cucuteni u rumunskom okrugu Iaşi. Poznata je i kao Tripiljska po selu Tripilja (Трипiлля) u Ukrajini) ili Tripoljska kultura po ruskom izrazu Триполье. U literaturi se najčešće naziva Cucuteni-tripilijska kultura.[2] od Karpata do područja rijeka Dnjestar i Dnjepar, sa centrom u današnjoj Moldaviji, i na teritoriji zapadne Ukrajine i sjeveroistočne Rumunije,
Podijeljena je u rani, srednji i kasni period, u zavisnosti od radiokarbonske analize. [3]
• Rana (Pro-Cucuteni I–III do Cucuteni A–B, Trypillia A do Trypillia BI–II): | 4800 4000 pne |
• Srednja (Cucuteni B, Trypillia BII do CI–II) | 4000 - 3500 pne |
• Kasna (Horodiştea–Folteşti, Trypillia CII) | 3500 3000 pne |
Većina naselja u početnoj fazi su male veličine, na razmaku 3-4 km, koncentrisana u aluvijalnim dolinama rijeka Siret, Prut i Dnjestra.[4] Kuće su bile kružno raspoređene oko jedne centralne. Bilo ih je oko desetak, izgrađene od pletera, zagrijavane su pećnicama i imale su jedan okrugli prozor. U posebnim prostorijama se proizvodila keramika. Primijećeno je da su svakih 60 do 80 godina ovakva naselja bila uništavana (spaljena), a na njihovim razvalinama gradile su se nove kuće.[5]
Za vrijeme srednje faze (4000 - 3500 p.n.e.), stanovništvo gradi najveća naselja u neolitskoj Evropi. Razlozi su:
Neka od velikih naselja su:
Ovakva naselja bila su administrativni, vojni i religijski centri šireg prostora na kojem su se nalazila i manja naselja. Postojali su hijerarhijski nivoi što govori o državnom karakteru tadašnjeg društva. Najnovija istraživanja potvrđuju i postojanje javnih zgrada za okupljanje i ceremonije. Sve se to dešavalo 500 godina prije nastanka Sumerskih gradova država. Oko 3200. god. pne došlo je velikih klimatskih promjena, a onda je uslijedio dramatični kraj navalom Praindoevropljana iz azijskih stepa.
Njihov pravi smisao ili korišćenje još uvijek je nepoznat. Mnoštvo figurina koje sugerišu ženski lik navelo je Mariju Gumbitas i njene sljedbenike da neolitska društva proglasi za matrijarhat.[10] Danas je to mišljenje odbačeno i smatra se da je neolitsko društvo bilo kompleksnije.[11]
Sesklo | Egej | 6500 pne | 5000 pne | Prva neolitska kultura u Evropi |
Dimini | Egej | 5000 | 4400 | |
Starčevo[12] | Centralni Balkan, Podunavlje | 6200 | 4500 | Kereš (Mađarska), Kriš (Rumunija) |
Vinča | Centralni Balkan, Podunavlje | 5700 | 4500 | |
Impresso | Jadran (Mediteran) | 6400 | 5500 | eng: Cardium pottery culture |
Danilo | Jadran | 5400 | 3900 | |
Kakanj | Jadran | 6230 | 4900 | |
Butmir | Jadran | 5100 | 4500 | |
Hvarsko - lisičićka[13] | Jadran | 4200 | 2500 | |
Karanovo | Istočni Balkan | 6200 | 3500 | |
Boian | Istočni Balkan | 4300 | 3500 | |
Trakasta keramika | Srednji Dunav | 5500 | 4500 | eng: Linear Pottery culture |
Lenđel | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |
Tisa | Srednji Dunav | 5000 | 3400 | |
Dnjestar-Bug | Moldavija, Ukrajina | 6200 | 4700 | |
Cucuteni | Moldavija, Ukrajina | 5500 | 2700 | (rus: Tripolje) |
J. P. Mallory, "Tripolye Culture", Enciklopedija indoevropske kulture, Fitzroy Dearborn, 1997.