Kiel | |||
---|---|---|---|
| |||
Osnovni podaci | |||
Država | ![]() | ||
Gradonačelnik | Ulf Kämpfer[1] (SPD) | ||
Savezna država | Schleswig-Holstein | ||
Stanovništvo | |||
Stanovništvo | 247.717[2] | ||
Gustina stanovništva | 2.088 st./km² | ||
Geografija | |||
Koordinate | 54°19′31″N 10°08′26″E / 54.32528°N 10.14056°E | ||
Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 | ||
Nadmorska visina | 5 m | ||
Površina | 118,6 km² | ||
Ostali podaci | |||
Poštanski kod | 24103 | ||
Pozivni broj | 0431 | ||
Registarska oznaka | KI | ||
Web-stranica | www.kiel.de |
Kiel (njem. Kiel) je glavni grad njemačke savezne države Šlezvig-Holštajn. Kil je velika luka na Baltičkom moru, povezana na zapadu sa Severnim morem Kilskim kanalom. Posjeduje regionalnu šifru (AGS) 1002000, NUTS (DEFO2) i LOCODE (DE KEL) kod.
Nalazi se na istočnoj strani osnove poluostrva Jiland, u zalivu Kil, na jugoistoku Baltičkog mora.
Kil je poznat po sportskom jedrenju. „Kilska nedelja“ (Kieler Woche) je jedna od najznačajnijih svjetskih regata. Za vreme Olimpijskih igara 1936. i 1972, takmičenja u jedrenju su održana u Kilu.
Prvi naseljenici na području Kiela su bili Normani. Nakon njih se naseljavaju Germani. Grad Kiel je 1233. godine osnovao grof Adolf IV. U gradu se od početka razvija pomorska trgovina, te je 1284. postao član Hanze (udruženja trgovačkih gradova Sjevernog i Baltičkog mora). Od 1431. se održava trgovački sajam Kieler Umschlag. Nakon toga je postao najvažniji trgovački centar Schleswig-Holsteina. 1518. su ga poharali pirati.
1665. je Christian Albert, vojvoda od Holstein-Gottorpa, osnovao Sveučilište u Kielu. Na njemu su studirali brojni poznati znanstvenici (Theodor Mommsen i Max Planck). 1773. Holstein je pripao Danskoj, ali je ostao u personalnoj uniji sa Svetim Rimskim Carstvom, te je imao poseban samoupravni status. Nakon ukidanja Svetog Rimskog Carstva 1806. godine Kiel je postao punopravni dio Danske i danski kralj Kristijan VII. je uzeo titulu vojvode Holsteina. Nakon Drugog rata za Schleswig 1864. između Danske i Pruske koja je tada vodila rat za ujedinjenje Njemačke, Pruska je u savezu s Austro-Ugarskom zauzela Kiel koji je stavljen pod dvojnu upravu Pruske i Austro-Ugarske. Ona je potrajala do Austrijsko-pruskog rata 1866. nakon kojeg je ostao dio Pruske. U Kielu je 1850. konstruisana prva nemačka podmornica Brandtaucher. U godinama 1865—1867. Kil postaje glavna baza nemačke mornarice i značajno brodogradilište, a 1895. terminal na Kilskom kanalu. Od 1871. Kiel je dio ujedinjene Njemačke. Car Wilhelm I. je 1871. Kiel proglasio carskom ratnom lukom.
Kiel je postao jedna od najvažnijih njemačkih vojnih pomorskih baza, te je u sljedećim godinama brzo rastao broj stanovnika (od 18 000 1864. do 200 000 1910.). 1895. je prokopan Kielski kanal. Na kraju I. svj. rata 1918. njemačka flota koja je bila stacionirana u gradu odbila je ići u borbu protiv engleske flote jer nije vidjela izglede za pobjedu. Nakon toga je počela revolucija u kojoj je svrgnut njemački car i uspostavljena Weimarska Republika. Tijekom II. svj. rata Kiel je bio značajna njemačka vojna baza, te je preživio teško bombardiranje od strane Saveznika. Većim dijelom (oko 80%) grad je uništen bombardovanjem u Drugom svjetskom ratu. Poslije rata je ponovo izgrađen, a ovdje su se doselile mnoge njemačke izbjeglice sa istoka. Nakon rata je grad obnovljen i postao je glavni grad savezne pokrajine Schleswig-Holstein. Danas je brodogradnja ponovo najvažnija industrija u gradu.
Izvorno ime grada bilo je „Holstenstadt tom Kyle” što otprilike važi za „Holstajnski grad na fjordu”. Godine 1232. mjesto je nazvano „to dem Kyle”, gdje se u starom nazivu slovo Y tumači kao dugo /i/. U uobičajenoj upotrebi ime je skraćeno u „tom Kyle” i konačno u „Kiel”. Riječ „Kiel”, donjonjemački za „klin”, vjerojatno se odnosi na fjord, zaljev koji se duboko usjekao u zemlju. Nordijsko podrijetlo je također zamislivo, što seže do staronordijskog „kíll” sa značenjem „uzak zaljev”. Historijski gledano, Kiel se također nazivao svojim srednjolatinskim imenom „Chilonium”.
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 5 metara. NJegova površina iznosi 118,6 km². U samom gradu je, prema procjeni iz 2010. godine, živjelo 237.579 stanovnika. Prosječna gustina stanovništva iznosi 2.002 stanovnika/km².
Sledeće opštine graniče sa Kilom:
Mjesto | Država | Vrsta saradnje | Od |
---|---|---|---|
Vilmins | Litvanija | kontakt | 2000. |
Koventri | Ujedinjeno Kraljevstvo | partnerstvo | 1967. |
Ćingdao | Kina | prijateljstvo | 2005. |
Vasa | Finska | partnerstvo | 1967. |
Stokholm | Švedska | kontakt | 2000. |
Helsinki | Finska | kontakt | 2000. |
Halme | Švedska | kontakt | 2000. |
Brest | Francuska | partnerstvo | 1964. |
Geteborg | Švedska | kontakt | 2000. |
Talin | Estonija | partnerstvo | 1986. |
Sovatik | Rusija | partnerstvo | 1992. |
Kopenhagen | Danska | kontakt | 2000. |
Kalinjingrad | Rusija | partnerstvo | 1992. |
Gdinja | Poljska | partnerstvo | 1985. |
Oslo | Norveška | kontakt | 2000. |
Riga | Letonija | kontakt | 2000. |
Izvor[3] |