Glagol (starosl. glagolъ: riječ) (lat. verbum), vrsta riječi kojom se označava radnja, stanje ili zbivanje.
Primjeri:
Glagoli se u srpskohrvatskom mijenjaju po vremenima, licima i načinima, a kao i u drugim slavenskim jezicima razlikuje se svršeni i nesvršeni vid (sjesti – sjediti), što neslavenima otežava učenje srpskohrvatskog. Postoje i pomoćni glagoli (nepravilni glagoli), pomoću kojih se tvore složena glagolska vremena: to su glagoli biti i htjeti. Biti je često i najučestalija riječ u jeziku, a nakon njega je, npr. u novinskom stilu, prvi sljedeći glagol po učestalosti trebati.[1]
prošlost
sadašnjost
budućnost
Svaki glagol ima više oblika.
Jedni su različiti oblici koji se koriste samostalno i sami imaju službu glagola:
Od glagola se izvode i pridjevi i prilozi:
Posebno stoji infinitiv.
Svi oblici glagola se u standardnom hrvatskom jeziku tvore dodavanjem nastavaka na jednu od dvije osnove:
Po načinu tvorbe, glagole dijelimo na pravilne i nepravilne.
Za pravilne glagole postoji nekoliko vrsta nastavaka. Npr. učiti u prezentu ima nastavke -im, iš (uč-im, uč-iš...), dok glagol spavati nastavke -am, -aš (spav-am, spav-aš...). Isto tako, postoje i različiti nastavci za infinitiv i glagolski pridjev radni.
Glagoli se dijele u vrste i razrede po tome koje nastavke koriste.
Postoje sljedeće vrste prezentskih nastavaka:
Često se u literaturi navode nastavci na -ne-, -uje- i -e- zajedno.
Postoje sljedeće vrste nastavaka za infinitiv i glagolski pridjev radni:
Postoji paralelizam između jednih i drugih nastavaka, međutim mnogi glagoli pripadaju u miješane razrede, npr. pis-ati ima prezent piš-em. Sljedeća tablica sumira različite mogućnosti uz tradicionalne oznake vrsta (rimskim brojevima) i razreda (arapskim brojevima uz broj vrste):
| infinitivni nastavci |
prezentski nastavci | |||||
|---|---|---|---|---|---|---|
| -e- | -ne- | -a- | -i- | -ije- | -uje- | |
| -0- | pi-ti, pij-em I.1-I.7, V.3 |
sres-ti, sret-nem I.1 (izuzetak) |
||||
| -nu- | dig-nu-ti, dig-nem II |
|||||
| -a- | pis-a-ti, piš-em V.2 |
pit-a-ti, pit-am V.1 |
drž-ati, drž-im III.2 |
|||
| -i- | misl-i-ti, misl-im IV |
|||||
| -je- | žel-jeti, žel-im III.2 |
um-je-ti, um-ijem I.7 |
||||
| -ova-, -iva-, -eva- |
kup-ova-ti, kup-ujem VI | |||||
U skupini s infinitivom bez proširenja postoje mnoge osobitosti, koje ovise o obliku prezentske osnove, iz koje se izvodi infinitivna:
Određeni glagoli nemaju promjenu po gornjim pravilima, a često nemaju ni sve oblike. To su biti i htjeti, za koje vidi pomoćne glagole, kao i sljedeći glagoli i njihove izvedenice:
| vrste riječi |
| imenica | zamjenica | pridjev | broj | glagol | prilog | prijedlog | veznik | čestica | uzvik |
