Dijamant | |
---|---|
Prelamanje svetlosti na okruglo-brilijantski isečenom dijamantu pokazuje brojne refleksije. |
|
Opšte | |
Kategorija | Mineral |
Hemijska formula | C |
Identifikacija | |
Molekulska masa | 12,01 gm |
Boja | Tipično žuta, braon ili siva do bezbojne. Ređe plava, zelena, crna, mutno bela, ružičasta, ljubičasta, narandžasta, purple i crvena.[1] |
Kristalni habitus | Oktaedarski |
Kristalna sistema | Teseralna |
Cepljivost | 111 (savršena u četiri smera) |
Prelom | Conchoidal - step like |
Tvrdoća po Mosu hardness | 10[1] |
Sjaj | Adamantine[1] |
Polish luster | Adamantine[1] |
Indeks prelamanja | 2,4175-2,4178 |
Optičke osobine | Jednoprelamajući[1] |
Dvojno prelamanje | nema[1] |
Disperzija | 0,044[1] |
Pleohroizam | nema[1] |
Ultravioletna fluorescencija | bezbojni do žućkasti - inert to strong in long wave, i tipično plavo. Weaker in short wave.[1] |
Apsorpcioni spektri | In pale yellow stones a 415,5 nm line is typical. Irradiated and annealed diamonds often show a line around 594 nm when cooled to low temperatures.[1] |
Ogreb | bezbojan |
Specifična težina | 3,52 (+/- 0,01)[1] |
Gustina | 3,5-3,53 |
Diaphaneity | Transparent to subtransparent to translucent |
Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljenika.[2][3]
Predstavlja dragi kamen i koristi se kao ukras, ali i u industriji i rudarstvu. Može biti ružičaste, žute i drugih boja, ali katkad je i bezbojan.
Dijamant je najtvrđi mineral u prirodi. Dijamant ima najveću temperaturu tališta (3820 K ili 3547 °C), toplinsku vodljivost i najnižu molarnu entropiju (2,4 J mol-1 K-1) od bilo kojeg elemeta. Na Mohsovoj skali tvrdoće zauzima najviše mjesto sa tvrdoćom broj 10.
Pri atmosferskom tlaku i sobnoj temperaturi, dijamant je termodinamički nestabilan, te se konvertira u grafit, ali ta konverzija je toliko spora da se dijamant smatra kinetički stabilnom supstancom. Grafit i dijamant su u ravnoteži pri 300 K na oko 15000 atmosfera.
Dijamant se, zbog svoje tvrdoće, koristi kao alat za rezanje, bušenje, brušenje i poliranje.
Rezanjem i poliranjem dijamanata dobija se brilijant koji se koristi u izradi nakita. Poliranje se izvodi dijamantnom prašinom. Samo rijetki dijamanti imaju dovoljnu kvalitetu za dobivanje brilijanta.
Danas se oko 40% industrijskih dijamanata dobiva umjetnim putem. Umjetni dijamanti se mogu proizvesti i za dobivanje brilijanta, ali su ekonomski neisplativi.
Najveći svjetski proizvođači dijamanata su Australija, Rusija i Južnoafrička Republika.
Periodni sistem elemenata | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
H | He | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Li | Be | B | C | N | O | F | Ne | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
Na | Mg | Al | Si | P | S | Cl | Ar | ||||||||||||||||||||||||||||||||||
K | Ca | Sc | Ti | V | Cr | Mn | Fe | Co | Ni | Cu | Zn | Ga | Ge | As | Se | Br | Kr | ||||||||||||||||||||||||
Rb | Sr | Y | Zr | Nb | Mo | Tc | Ru | Rh | Pd | Ag | Cd | In | Sn | Sb | Te | I | Xe | ||||||||||||||||||||||||
Cs | Ba | La | Ce | Pr | Nd | Pm | Sm | Eu | Gd | Tb | Dy | Ho | Er | Tm | Yb | Lu | Hf | Ta | W | Re | Os | Ir | Pt | Au | Hg | Tl | Pb | Bi | Po | At | Rn | ||||||||||
Fr | Ra | Ac | Th | Pa | U | Np | Pu | Am | Cm | Bk | Cf | Es | Fm | Md | No | Lr | Rf | Db | Sg | Bh | Hs | Mt | Ds | Rg | Cn | Nh | Fl | Mc | Lv | Ts | Og | ||||||||||
|