Cvijet (ijek.) ili cvet (ek.) (latinski: flos), biljni izdanak ili dio izdanka s metamorfoznim listovima koji služe spolnom rasplodu. Cvjetovi su prema vegetativnim dijelovima biljaka redovno jasno omeđeni kao zasebne morfološke cjeline. Ima organe za primamljivanje kukaca, npr. pčela ili muha.
Buket-izrezane ili ubrane Cvjetnice, lijepo odabrane zajedno, obično za poklon ili za stavljanje u vazu u svrhu ukrašavanja prostora. Ponekad se buketi sastoje od slatkiša, tkanine, perja i drugih ukrasnih materijala.[1]
Cvijet koji sadrži sve navedene dijelove je dvospolan i ima jasno istaknut vjenčić za primamljivanje kukaca pa se oprašivanje dvospolnih cvjetova vrši pomoću kukaca.
Mnogi cvjetovi kritosjemjenjača, koje su bile u nepovoljnim uvjetima za oprašivanje kukcima, izgubili su vjenčić i postali su jednospolni cvjetovi, što spriječava samooplodnju. Svi cvjetovi golosjemenjača su jednospolni.
Svojim organima za primamljivanje oprašivača aktivno pridonosi uspjehu oplodnje i ne prepušta mikrospore slučaju u procesu oprašivanja. Što više pojedini su se cvjetovi, prilagodili točno određenim vrstama oprašivača i privlače ih bojom, mirisom ili oblikom.
Uvijek su jednospolni, pretežno sitni, jednostavno građeni bez ocvijeća. Ženski cvjetovi mnogih četinjača smješteni su u gornjem dijelu krošnje, a muški više u donjem dijelu. Muški cvjetovi su u obliku resa i češera, dok ženski imaju oblik češera.
Rasplodni organi golosjemenjača još ne sudjeluju aktivno u procesu oprašivanja, već mikrospore oslobađaju u slobodnu prirodu pa je pronalaženje i sastajanje mikrospora sa ženskim rasplodnim organima rijetko. Da se taj nedostatak nadoknadi, proizvode se mikrospore u vrlo velikim količinama, što je znatno rasipanje vrlo kvalitetnoga materijala. Zbog toga, rasplodni organi golosjemenjača nisu dostigli organizaciju, koju ima cvijet.
