Bagerhat
বাগেরহাট সদর Bagerhat Sadar Upazila | |
---|---|
![]() | |
Nadimak: Grad džamija | |
Koordinate: 22°39.8′N 89°47.5′E / 22.6633°N 89.7917°E | |
Država | ![]() |
Pokrajina | Khulna |
Distrikt | Bagerhat (distrikt) |
Vlast | |
- Načelnik | Khan Habibur Rahman |
Površina | |
- Ukupna | 271.73 km² |
Visina | 1.400 m |
Stanovništvo (1991.) | |
- Grad | 235.848 |
- Gustoća | 865/km² |
Vremenska zona | BST (UTC+6) |
Karta | |
Bagerhat (bengalski: বাগেরহাট সদর Bagerhat Sadar Upazila) je grad i istoimena općina (upazila) u istoimenom distriktu pokrajine Khulna, Bangladeš. Grad se nalazi na utoku rijeka Ganges i Brahmaputra u Indijsko more. Grad je najpoznatiji po starom gradu Khalifatabadu, poznatom kao "kovačnica novca bengalskog sultanata", koji se nalazi u njegovom predgrađu, a koji je upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji 1985. godine.
Bagerhat je prema popisu 1991. godine imao 51.22% muškaraca i 48.78% žena, te 49.9% pismenog stanovništva, što je više od državnog prosjeka (32.4%)[1]. Grad je podijeljen na 12 četvrti/okruga i 167 sela.
Khalifatabad je osnovao general Ulugh Khan Jahan (1433.–1459.), turkijskog podrijetla, u 15. stoljeću, kada je bengalskim sulatanatom vladao sultan Nasir al-din Mahmud Shah (1442.–1459.). Khan Jahan je isplanirao pravilnu mrežu ulica, dao izgraditi mostove i vodoopskrbu grada (od kojih su dva velika bazena, Ghoradighi i Dargadighi, još u uporabi) i veliki broj džamija i grobnica od opeke u prepoznatljivom stilu koji je poznat kao "stil Khana Jahana". Pored toga što je bio dobar upravitelj (koji je upravljao i pokrajinama Jhenaidah, Sathkira, Patuakhali i Barisal) Khan Jahan je bio poznat i kao filantrop[2] i pir (sveta osoba koja je širila islam, a nije sebe uzdizala, npr. novcem sa svojim likom). Njegovu grobnicu posjete tisuće islamskih hodočasnika svake godine.
Grad je nakon smrti njegova pokrovitelja 1459. godine bio zaboravljen, i nakon otkrića 1895. godine započela je njegova obnova, od 1903.-4. god.
Bagheran ima zabilježeno tek 50 starih islamskih spomenika (od stotina skrivenih) koji su otkriveni kada su sa njih skinuti biljni pokrovi koji su ga skrivali stoljećima[3]. Tada se, prema UNESCO-u, ukazao "izvanredan primjer arhitektonskog sklopa koji predstavlja važno razdoblje ljudske povijesti". Ove građevine su kombinacija mogulske i turske arhitekture, a od velikog broja građevina (samo džamija je bilo 360) najpoznatije su: