| |||||
![]() Geografski položaj Andaluzije u Španjolskoj | |||||
Glavni grad | Sevilla | ||||
Površina - ukupno |
2. po veličini - 87.268 km² | ||||
Stanovništvo - Ukupno |
1. po veličini - 8,388,107 (2016.) | ||||
Politički status | Autonomna zajednica | ||||
Statut usvojen | 11. januar 1982. | ||||
ISO 3166-2 | ES-AN | ||||
Broj predstavnika u Las Cortes Generales Kongres Senat |
62 40 | ||||
Predsjednik | Susana Díaz (PSOE) | ||||
Službene stranice |
Andaluzija (špan. Andalucía) je španska autonomna zajednica, smještena na jugu Pirenejskog poluostrva. Nalazi se na obalama Sredozemnog mora i Atlantskog okeana, graniči na jugu s Gibraltarom, na sjeveru s Ekstremadurom i Kastilja-La Manchom, na istoku sa Regijom Murcia te na zapadu s Portugalom.
Andaluzija je druga španska autonomna zajednica, iza Kastilje i Leóna, po površini, a prva po broju stanovnika.
Reljef se sastoji od tri temeljne cijeline:
Klima Andaluzije je pretežno mediteranska, iako nemaju svi predjeli istu klimu.
Padavine se smanjuju sa zapada prema istoku; najkišovitije mjesto je Sierra de Grazalema (2.138 mm godišnje), a najsuše mjesto u Evropi je Rt Gata, sa 117 litara godišnje.
Andaluzijske rijeke pripadaju atlantskom i sredozemnom slivu. Najvažnije rijeke su:
Andaluzija je prva španska autonomna zajednica po broju stanovnika, sa 7.849.799 stanovnika (prema popisu iz 2005. godine). Stanovništvo je, prije svega, koncentrisano u glavnim gradovima provincija, te obalnim područjima, zbog čega je stepen urbanizacije Andaluzije visok. U Andaluziji postoje 26 grada sa više od 50.000 stanovnika.
Stanovništvo u glavnim gradovima provincija:
Drugi veći gradovi u Andaluziji:
Za ovu regiju karakterističan je govor koji se razlikuje od standardnog španskog jezika, te se naziv još i andaluzijskim govorom ili dijalektom.
Andaluzija je iskoristila mogućnost koju dopušta Ustav Španske iz 1978. godine, te je proglasila svoju autonomiju, konstituirajući se kao Autonomna zajednica Andaluzija (špan. Comunidad Autonoma de Andalucía) 28. februara 1980.
Andaluzija se dijeli na osam provincija, koje se pak dijele na 770 gradova:
Položaj Andaluzija - na jugu Pirenejskog poluotoka - omogućava joj svrstavanje najtoplije evropske regija. Mediteranska klima, velik broj sunčanih sati, zajedno s velikim plažama, idealni su uvjeti za razvoj turizma.
Obala je ono što predstavlja najvažniji ulog sa stajališta turizma, ali istovremeno njezino intenzivno iskorištavanje predstavlja veliki rizik, posebno od onečišćenja i megalomanske izgradnje.
Najveći broj noćenja ostvaruje se u augustu, sa 13,26% noćenja u cijeloj godini, dok se u decembru ostvaruje samo 5,36%.
Njezinih 836 km obale oplakuju Atlantski okean na zapadu, gdje se nalazi Costa de la Luz (Obala svijetlosti) (Huelva i Cádiz), i Sredozemno more na istoku, gdje se obala dijeli na Costa del Sol (Obala sunca) (dio Cádiza i Málage), Costa Tropical (Tropska obala) (Granada i dio Almeríe) i Costa de Almería.
Pored turizma sunca i plaža, razvijeni su i drugi tipovi turizma, kao što je kulturni turizam, sportski turizam i kongresni turizam.
Što se tiče kulturnog turizma, nesporno je bogatstvo historijske baštine ove regije. Andaluzija je poznata po spomenicima kao što su Alhambra (Granada), Giralda (Sevilla) ili džamija u Córdobi. Također se ističu katedrale i crkve, dvorci i utvrde, samostani te drugi historijski ostaci u svakoj od provincija, te prisutnost različitih arhitektonskih stilova (islamska arhitektura, renesansna te barokna arhitektura).
S druge strane, Andaluzija je zavičaj velikih slikara, kao što su Pablo Picasso (Málaga), ili Bartolomé Esteban Murillo i Velázquez (Sevilla), što je još jedan turistički adut. Fundacija Picasso u Málagi, Muzej Picasso, kao i Kuća muzej Murillo u Sevilli, sve su to destinacije koje turisti posjećuju u velikom broju. Valja spomenuti i veliki broj drugih muzeja i bogatih izložbi.