Ovo je članak o godini 1649.

1649 na Wikimedijinoj ostavi

Događaji

2. 1. (23. 12. 1648. po j.k.) - Bogdan Hmeljnicki ušao u Kijev - začetak Kozačkog hetmanata (Hetmanština, zvanično Zaporoška Vojska).
14. 1. - Hrvatski sabor u Varaždinu, ban Nikola VII. Zrinski uveden u bansku čast^[1].
januar - Kandijski rat: Crnogorci napadaju Bar pomažući mletačko iskrcavanje (Leonardo Foscolo) koje nije uspjelo^[2]; brdska plemena se nisu pojavila^[3].
1. 2. - Papa potvrdio zagrebačkog biskupa Petra Petretića^[1].
9. 2. (30. 1. po j.k.) - Kralj Čarls I pogubljen tri dana nakon što je osuđen za izdaju - monarhijski Engleski interregnum traje do 1660.
15. 2. (5. 1. po j.k.) - Čarls II Stjuart priznat u Škotskoj.
22. 2. - Mogulsko-safavidski rat (1649-53): persijski šah Abbas II zauzeo Kandahar.
februar - Mlečani sa Nikšićanima, Riđanima i Drobnjacima zauzeli Risan;
- u ovo vreme Nikšićani uzeli Grahovo a Kuči Medun^[3]. Foskolo odlazi sa flotom iz Crne Gore. Crnogorci i Brđani sklapaju plemenski savez^[4].
11. 3. - Rueilski mir okončava prvu Frondu u Parizu.
mart - Morlaci od Trogira i Splita prešli Cetinu da bi prihvatili harambašu Iliju Nakića, ali naleteli na Turke i izgubili 200 ljudi; Turci nakon toga opustošili Polaču kod Knina^[5].

21. 4. - Marylandski akt o toleranciji za trinitarne hrišćane.
12. 5. - Kandijski rat: Giacomo da Riva uspešniji u pomorskoj bici protiv kapudan-paše Voinok Ahmeda kod Stare Fokeje^[6].
27. 5. - Razbijena pobuna Levellera u engleskoj Armiji novog uzora.
29. 5. (19. 5. po j.k.) - Engleski Krnji parlament proglasio Commonwealth (republiku).
jun, početkom - Livanjski Turci upali u šibenski kraj, ubili 70 morlaka i odveli 300 žena i dece - morlaci ubrzo uzvraćaju upadom u Bosnu^[7].

1. 7. - Žitvatoročki mir iz 1606. između Habsburga i Osmanlija obnovljen na 22 godine, s tim što Habsburzi više ne daju godišnji danak^[1]^[8].
srpanj - U Šibeniku se pojavila kuga koja je odnela većinu stanovnika; hara i u ostatku Dalmacije do početka iduće godine, izaziva i veliku glad^[9].
jul - Beg Filipović zapalio Nin, odbijen od Klisa; sledi nekoliko meseci zatišja zbog kuge^[10].
19. 7. - Dioba Nikole i Petra Zrinskog: Nikola dobio Međimurje sa Čakovcem i Strigovom, Vrbovec i Rakovec u križ. županiji, Zrinsku kuću u Beču, te Zrinske posjede u Ugarskoj. Petar dobio Gorski kotar s Brodom na Kupi, Primorje s Bakrom, Hreljinom, Grobnikom i Kraljevicom, imanje Božjakovinu, te Ozalj, Ribnik i Švarču kod Karlovca^[1].
29. 7. - Jak zemljotres u Tokiju.
leto - Harambaša Petar Kulišić pleni turska i dubrovačka sela^[11].
10. 8. - Grbljani, Mainjani i Pobori se pod mletačkim vođstvom ulogorili na Cetinju, pridružili im se mnogi Crnogorci, ne i spahija Martin^[2] koji je prebegao Turcima^[12].
25. 8. - Počinje Cromwellovo osvajanje Irske (1649-53).
28. 8. - Skadarski sandžakbeg Jusufbegović napao mletački logor u Lješkopolju blizu Morače i razbio ih^[12] - Mlečani će se povući iz Crne Gore (u Kotor^[13]) a Turci će primiriti Crnogorce i Brđane, sem Bjelopavlića^[2].
2. 9. - Rat za Castro okončan uništenjem tog grada od strane papskih snaga.
21. 9. - Okončana Opsada Droghede - Englezi masakrirali irski garnizon.

oktobar - Turci upali u Ravne kotare i ubili 70 morlaka - ovi će odgovoriti napadima na Bihać i Livno^[10].
21. 10. - Pohara Wexforda: Cromwellove snage masakrirale irske vojnike i civile.
studeni, koncem - Kako bi kaznio bosanske Turke, Petar Zrinski zapalio tri sela kod Izačića i Klokoča i uzeo 2.100 grla stoke; kod crkve u Rakovici porazio zapovjednika Krupe delibašu Badankovića (Badančevića?)^[1].

1646-49 - Moguće vreme nastanka "Hasanaginice".
Gavrilo Trojičanin iz Pljevalja zapisao da Turci čine "veliku bedu" svojim podanicima i "svakog dana" uzimaju danke^[14]^[15] (vojnici Ali-age^[16]).
U Hrvatskoj se pojavilo mnogo razbojnika nakon povratka vojnika iz Tridesetogodišnjeg rata^[1].
Uveden "dvorski agent" (agens aulicus) koji je na habsburškom dvoru zadužen za poslove Hrvatske (razmišlja se o izjednačavanju Ugarske i Hrvatske sa austrijskim zemljama)^[17].
Obnovljena zabrana trgovine preko luka Bakar i Bakarac, proširena na platno, bakar, željezo i mjed^[18].
Jakov Mikalja započeo tiskanje djela Blago jezika slovinskoga illi slovnik u komu izgovarajuse rjeci slovinske Latinski i Diacki.
U Rusiji donesena kodifikacija zakona Sobornoje uloženije - konsolidovano kmetstvo.
U Engleskoj se okupili "Kopači" (Diggers).
Otto von Guericke pronašao klipnu pumpu.
Descartesov traktat "Strasti duše".

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1649.

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1649.

Rudolf Horvat, Ban Nikola Zrinski mladji (hr Wikisource)
Kenneth Meyer Setton. Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century. American Philosophical Society; 1991. ISBN 978-0-87169-192-7.
Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5

Kategorija