**1344. po kalendarima**
Gregorijanski	1344. (MCCCXLIV)
Ab urbe condita	2097.
Islamski	744–745.
Iranski	722–723.
Hebrejski	5104–5105.
Bizantski	6852–6853.
Koptski	1060–1061.
Hindu kalendari
• Vikram Samvat	1399–1400.
• Shaka Samvat	1266–1267.
• Kali Yuga	4445–4446.
Kineski
• Kontinualno	3980–3981.
• 60 godina	Yang Drvo Majmun (od kineske Ng.)
Holocenski kalendar	11344.
p • r • u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

19. 1. ? - Engleski kralj Edward III izjavljuje da će obnoviti Arturovo bratstvo vitezova, Okrugli stol - četiri godine kasnije osniva Red podvezice.^[1]
početkom god. - Konstantin Nelipić već napada šibenski kotar i hara mjesto Banicu, usprkos miru od prije dva mjeseca. Sa stricem Nelipcem ubrzo napada Mladena III Šubića.^[2]
početkom god. - Ugarska kraljica majka Elizabeta napušta Napulj, gdje se zauzimala za sina Andriju, u travnju stiže u Višegrad. Andrija za sada ne dobija od pape dozvolu za krunisanje, protiv njega prikriveno radi Karlo Drački, i supruga Ivana mu je nevjerna.^[3]

18. 2. - Nagodba između bana Nikole Banića i sinova pokojnog bana Mihaljevića, Stjepana i Akuša: sinovima ostaju neki posjedi, kao Hothkow i Đurđevac (Scenthgyurgh) u križevačkoj županiji, zatim Rakovec (Rakonuk); ban Nikola dobija palaču na Gradcu kraj Zagreba.^[4]

mart - U Padovi je pod nadzorom Jacopa Dondi dell'Orologija instaliran javni sat sa skazaljkom, po narudžbi gospodara Ubertina I da Carrare.
26. 3. - Rekonkvista: granadsko mjesto Algeciras predaje se kastiljskom kralju Alfonsu XI nakon 21-mjesečne opsade (muslimani će se vratiti 1369-79).

13. 4. - Ban Nikola izdaje povelju po kraljevom nalogu, kojom povlači namet na Lašku ulicu zagrebačkog biskupa Jakova od Placencije.^[4]
17. 4. - Kralj armenske Kilikije Konstantin II je ubijen u pobuni nakon dve godine na vlasti. Nasleđuje ga rođak Konstantin III (do 1362).

13. 5. (Uzašašće/Spasovdan) - Smirnski križarski pohod: Bitka kod Pallene (Kasandra, zapadni prst Halkidikija) - križari su uništili brodove ajdinskog Umur Bega.
15. 5. - Mletačko vijeće zahtjeva zadovoljštinu od Nelipića, za napade na Šibenik i Šubiće.^[2]
maj, druga pol. - Bitka kod Stefanijane: Umurovi mornari, Kantakuzenovi saveznici, koji se moraju kopnom povući u Trakiju nakon bitke kod Palene, nadmudrili su i porazili Preljubove srpske oklopnike između Soluna i Hristopolisa/Kavale.

lipanj, polovica - Umro je knez Nelipac II. Nelipčić,^[5] najmoćniji velikaš na prostoru Hrvatske i Dalmacije. Iza njega ostaje malodobni sin Ivan i udova Vladislava - dogodine će morati predati Knin i nekoliko gradova kralju Ljudevitu.
28. 6. - Mletačka općina nalaže Splitu, Trogiru i Šibeniku da pomognu udovoj Vladislavi Nelipčić ako to zatraži - očekuje se da će kralj Ljudevit sada doći u dalmatinsku Hrvatsku.^[5]

jul - Andronik Paleolog, deda-stric cara Jovana V Paleologa i zet Aleksija Apokavka, udavio se u Marici tokom opsade Pitiona kod Didimotike.
16. 7.? - Pošto mu je uzeo i Roussillon i Cerdagne, Pedro IV od Aragona je zbacio svog rođaka Jaimea III i apsorbirao Kraljevstvo Mallorce (titula se koristi do 1715).
20. 7. - Mlečani pozivaju i Zadar, Nin, Rab, otoke Hvar i Brač, da pomažu kneginju Vladislavu, obraćaju se i Kurjakovićima i Frankapanima.^[5]
24. 7. - Repriza Jurjevskog noćnog ustanka: narod Saarlased na otoku Saaremaa se odrekao kršćanstva, ubili su Nijemce i podavili svećenike. Ubrzo zauzimaju zamak Livonskog reda u Pöideu. Njemački vitezovi im nanose teške gubitke sljedeće i druge zime.
rujan - Slavonski ban Nikola Banić provaljuje sa 4.000 vojnika u Hrvatsku (Dalmaciju) - dolazi do Knina, koga Vladislava odbija predati. Banić hara po Kninskom polju, pokušava zauzeti tvrdinju na brdu Spas. Dogovara se sa Vladislavom da će ova poslati poslanika kralju Ljudevitu, po kome bi izrazila lojalnost i dala potrebne gradove.^[6]

listopad-studeni - Mlečani pokušavaju sprečiti predaju Nelipićevih gradova ugarsko-hrvatskom kralju, pokušavaju sastaviti savez sa Kurjakovićima. Kneginja Vladislava se na kraju predomišlja u vezi predaje Knina.^[7]
28. 10. - Smirnski pohod: križari su zauzeli luku i varoš Smirne, ali Umur Beg je zadržao utvrdu. Smirna ostaje u rukama papskih snaga do 1402.
11. 11. - Slavonski sabor u Zagrebu: data u zakup zagrebačka kovnica banskih novaca, određeno kakav će se novac kovati; zabranjen izvoz srebra, zlata i starog novca iz zemlje.^[8]
15. 11. - Bulom Tuae devotionis sinceritas, papa Klement VI daje Kanarske otoke grofu od Clermonta Luisu de la Cerdi, pod suverenim naslovom kneza Fortune ("Srećnih otoka"). On bi trebao pokrenuti pohod na otoke, ali do smrti 1348. ne uspijeva.
21. 11. - Počela je gradnja Katedrale sv. Vida u Pragu. Praška biskupija, ranije podređena Mainzu, krajem aprila je podignuta u nadbiskupiju; na čelu joj je Arnošt od Pardubica.

Francuski kralj Filip VI prvi kreira vojvodstvo Orléans, za svog petog sina Filipa - ali on umire 1375. bez naslednika.
Kralj Dušan ostaje u defanzivi na severnoj, ugarskoj granici.^[9]
Ninoslava, supruga Poznana Purčića, gospodara Nevesinja koji se odmetnuo od Dušana pa ga ovaj zatvorio, došla je u Dubrovnik gde moli za pomoć i dobija 700 perpera.^[10]
Građanski rat u Vizantiji (1341–1347):
- Aleksije Apokavk je prodro do Herakleje u Trakiji.
- Vizantijsko namesništvo je sklopilo savez sa bugarskim kraljem Ivanom Aleksandrom, dobio je Plovdiv i još devet gradova ali nije ušao u rat. Vojvoda Momčilo napušta Kantakuzenovu stranu, dobija titulu despota od namesništva.
Finansijska nestabilnost u Firenci: bankrotirala je Compagnia dei Bardi, kasnije se oporavila.
Umro je etiopski car Amda Seyon I, nasljeđuje ga sin Newaya Krestos, pod imenom Saïfa-Arad (do 1372).
1344-45 - Glad u Indiji.

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1344.

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1344.

1344 na Wikimedijinoj ostavi

Kategorija