Michel Joseph Martelly | |
---|---|
Non nesans | Michel Martelly |
Fonksyon | 56yèm prezidan ayisyen; mizisyen |
Nesans | Pòtoprens |
Nasyonalite | Ayisyen |
Domèn | politik, mizik |
modifye - modifye kòd - gade Wikidata | |
Michel Joseph Martelly, yo rele tou Sweet Micky ki fèt 12 fevriye 1961 nan Pòtoprens (Ayiti), se yon mizisyen, konpozitè ak militan sosyo-politik ayisyen.[1] Li te prezidan Repiblik Ayiti ant 14 me 2011 ak 7 fevriye 2016. [2]Nan dat 20 out 2024, Etazini sanksyone ansyen prezidan an pou trafik dwòg, espesyalman kokayin yo te voye Etazini, epi poutèt se li ki te parenn plizyè gang ann Ayiti[3].
Li se pitit gason Gérard Martelly ak Madeleine Pradines.
A pitit gason ki nan klas mwayèn pou yon chèf pou izin petwòl, Martelly li menm te aprann jwe pyano nan zòrèy yo. Apre li te fin diplome nan lekòl segondè ak yon tantativ echwe pou etid medsin (Michel Martelly pat janm te admèt nan lekòl medikal ann Ayiti. Moun ki gen koneksyon yo souvan parèt nan Inivèsite leta Ayiti, Martelly te admèt nan Fakilte Syans, ki te echwe pou li kou ak sou bò gòch lekòl), Martelly te antre nan akademi militè ayisyen an, anvan yo kite dèyè imprégnation pitit fi yon jeneral. Li te retounen ak ti zanmi li, Sophia Saint Rémy-Martelly, ki gen fanmi li ki soti Gonayiv. Yo te marye Miyami, nan Florid, epi yo te vin gen premye pitit yo, Olivier. Koup la gen nan total twa ti gason ak yon fi. Martelly te kontinye pou travay sou yon kote ki gen konstriksyon pandan yon ane anvan yo al viv an Ayiti an 1987. Pou yo tounen an Ayiti, Martelly te kòmanse jwe nan klavye tankou yon pitit fi-in mizisyen nan sal lokal nan Petyonvil ak Kenskòf, savann pou bèt yo, *se nan Pòtoprens. Li se tou angajman pou de moun ki pi fò fanmi yo an Ayiti.
Li etidye nan Kolèj Roger Anglade, nan Saint Louis de Gonzague ak nan Sant pou Etid segondè li fè bakaloreya li. Pou etid siperyè, li te emigre Ozetazini ak yon fanm amerikèn, kote li enskri pou Red Rocks Kolèj kominotè pou Lakewood, Kolorado, e li te travay nan yon episri. An 1986, apre yon semès, li te divòse epi retounen ann Ayiti.
Nan mwa jiyè 2010, li te anonse kandidati li pou prezidan Ayiti.
Li te sipòte pa Wyclef Jean pandan kanpay eleksyon an.
Martelly deja pran an chaj lame ayisyèn, FAd'H, yo ak patizan kout Eta pou 1991, tankou tris selèb escadron mouri nan FRAPH.[4] 4 avril 2011, yon wo responsab ayisyen te anonse ke Martelly te ranpòte dezyèm tou eleksyon prezidansyèl ayisyen kont kandida Mirlande Manigat. Sepandan, rezilta ofisyèl yo pap rive pa anvan 16 avril 2011 lan.
Li sipòte pa Wyclef Jean pandan kanpay eleksyon l, li fè anba etikèt la pati "Repons Peyizan" ("repons a soti nan yo, fèmye yo" an kreyòl), ki se orijin lan.
Sou 21 avril 2011, Konsèy Elektoral Pwovizwa a te deklare l ofisyèlman gayan an nan wonn, dezyèm lan, ki te fèt 20 mas pase a, ak 67.57% nan vòt la kont Manigat. Inogirasyon li pran plas, 14 me 2011.
Michel Martelly, apre li pap resevwa sa yo an sekirite nominasyon an nan Danyèl Gérard Rouzier, lè sa a Bernard Gousse[5], nonmen 18 oktòb 2011 yon nouvo gouvènman anba otorite Premye Minis Garry Conille, yon doktè ak ofisyèl nan Nasyonzini, ki gen 45 lane[6].
Sou 25 jiyè 2011, li te sijè nan yon tantativ asasina.
Li jwe mizik kreyòl ak konpa. Li fè mizik militan sosyo-politik.
Martelly, fè 4 pitit avèk menaj enfans li, Sophia Saint Rémy-Martelly ki se madanm marye li. Timoun yo rele : Michel-Olivier, Michel-Alexandre, Michel-Yani, Malaika-Michel.