Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije bila je središnje izvršno tijelo u Hrvatskoj i Slavoniji u razdoblju od 1869. do 1918. godine. Bila je predviđena Hrvatsko-ugarskom nagodbom, a organizirana je na temelju zakonskog člana II. iz 1869. godine o uređenju autonomne hrvatsko-slavonsko-dalmatinske zemaljske vlade (kao kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska zemaljska vlada). Uključivanje Dalmacije u naziv imalo je samo povijesno, a ne stvarno značenje, jer je Dalmacija bila pokrajina u austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije, a obećanje vladara o inkorporaciji Dalmacije Hrvatskoj nije bilo ostvareno za čitavog nagodbenog razodblja.
Na čelu Zemaljske vlade bio je ban, dok su odjelima upravljali odjelni predstojnici.
Zemaljska vlada dijelila se isprva na tri odjela: za unutarnje poslove, za bogoštovlje i nastavu, za pravosuđe, a od 1914. na četiri kada je osnovan Odjel za narodno gospodarstvo. Iako gospodarstvo po hrvatsko-ugarskoj nagodbi nije bilo u nadležnosti Hrvatske, nego zajedničko, ispravno uvidjevši da bez gospodarske samostalnosti nema napretka, podban Vinko Krišković odlučio je 'na mala vrata' početi s kreiranjem nacionalne gospodarske politike.[1]
U djelokrugu Odjela za unutarnje poslove bili su poslovi unutarnje zemaljske uprave, poglavito poslovi javne sigurnosti. Odjel je sudjelovao pri provedbi vojnih propisa i kod primjene zakona o trgovačkim i obrtničkim komorama. U njegovoj je nadležnosti bila i statistika o pučanstvu, javne građevine, kaznionice, uprava zemaljskoga proračuna i drugi poslovi.
U nadležnosti Odjela za bogoštovlje i nastavu bili su poslovi povezani s vjerskim zajednicama te prosvjetnom i kulturnom politikom.
U nadležnosti Odjela za pravosuđe bili su uprava i nadzor nad pravosuđem.
Odjel za narodno gospodarstvo osnovan je 1914. na zalaganje kasnijeg podbana Vinka Kriškovića.[1] U njegovoj nadležnosti bili su poslovi gospodarstva, poglavito obrt i trgovina.
Zemaljska vlada imala je u svom sklopu i određene središnje pomoćne urede: Predsjednički ured (Prezidijal), Zemaljska blagajna, Računarski ured (Glavna kontrola), Statistički ured, Zemaljski arhiv i Zemaljsko-oružničko zapovjedništvo (Zapovjedništvo žandarmerije), koje je ipak bilo pod vrhovnim zapovjedništvom zajedničkog Ministarstva za zemaljsku obranu sa sjedištem u Budimpešti.
Ban je stajao na čelu Zemaljske vlade. Bana je postavljao Kralj na prijedlog i uz supotpis ugarsko-hrvatskog ministra predsjednika.
Slika | Ban | Početak | Kraj | Napomene |
---|---|---|---|---|
Levin barun Rauch von Nyek[2] | 1868. | 1871. | Zadnji hrvatski ban koji je instaliran u skladu s tradicionalnim ceremonijalom | |
Koloman von Bedeković de Komor | 1871. | 1873. | ||
Ivan Mažuranić[3] | 1873. | 1880. | "ban pučanin", prvi i jedini Ban Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije iz građanskog staleža | |
Ladislav grof Pejacsevich de Verocze[4] | 1880. | 1883. | ||
Károly grof Khuen-Héderváry von Hédervár[5] | 1883. | 1903. | ||
Teodor grof Pejacsevich von Verocze[6] | 1903. | 1907. | sin Ladislava Pejačevića | |
Aleksandar von Rakodczay | 1907. | 1908. | ||
Pavao barun Rauch von Nyek[7] | 1908. | 1910. | sin Levina Raucha | |
Nikola von Tomašić[8] | 1910. | 1912. | ||
Slavko Cuvaj von Ivanska[9] | 1912. | 1913. | hrvatski ban, a potom kraljevski komesar | |
Ivan barun Skerlecz von Lomnica[10] | 1913. | 1917. | ||
Antun von Mihalovich[11] | 1917. | 1918. | posljednji hrvatski ban u Austro-ugarskoj Monarhiji (do 1918.); vršio je dužnost bana do 1919. godine |
Slika | Podban | Početak | Kraj | Napomene |
---|---|---|---|---|
Robert pl. Zlatarević | 1869. | 1871. | ||
Mirko pl. Šuhaj | 1871. | 1871. | ||
Antun Vakanović | 1871. | 1873. | ||
Jovan barun Živković Fruškogorski | 1873. | 1883. | ||
Danijel Stanković | 1884. | 1897. | ||
Otto pl. Krajcsovics de Illok | 1897. | 1903. | ||
Svetislav Šumanović | 1903. | 1905. | ||
Levin pl. Chavrak von Letovanić | 1905. | 1906. | ||
Vladimir barun Nikolić von Podrinje | 1906. | 1907. | ||
Nikola pl. Czernkovich Doljski | 1908. | 1909. | ||
Slavko Cuvaj von Ivanjska | 1909. | 1910. | ||
Levin pl. Chavrak von Letovanić | 1910. | 1912. | ||
Dragutin Unkelhäuser | 1910. | 1913. | ||
Mark Aurel pl. Fedroczy von Fedrovec u. Berkovec | 1910. | 1917. | ||
Vinko Krišković | 1917. | 1918. |
Slika | Predstojnik | Početak | Kraj | Napomene |
---|---|---|---|---|
Pavao Muhić | 1873. | 1881. | ||
Ivan Vončina | 1883. | 1885. | ||
Stjepan Spevec | 1886. | 1892. | ||
Izidor Kršnjavi | 1892. | 1897. | ||
Otto pl. Krajcsovics de Illok | 1897. | 1898 | ||
Armin Pavić | 1899. | 1905. | ||
Levin pl. Chavrak von Letovanić | 1905. | 1906. | ||
Milan Rojc | 1906. | 1907. | ||
Ferdinand pl. Mixich de Also-Lukavecz | 1908. | 1910. | ||
Milan Amruš | 1910. | 1912. | ||
Stjepan Tropsch | 1913. | 1917. | ||
Milan Rojc | 1917. | 1918. |
Slika | Predstojnik | Početak | Kraj | Napomene |
---|---|---|---|---|
Marijan Derenčin | 1876. | 1883. | ||
nije imenovan | 1884. | 1887. | ||
Alojz Klein | 1887. | 1903. | ||
Luka Marjanović | 1903. | 1906. | ||
Aleksandar Badaj | 1906. | 1907. | ||
Slavko Aranitzky | 1908. | 1910. | ||
Miroslav Broschan | 1911. | 1917. | ||
Aleksandar Badaj | 1917. | 1918. |
Slika | Predstojnik | Početak | Kraj | Napomene |
---|---|---|---|---|
Zvonimir Žepić | 1914. | 1917. | ||
Aurel Rauer | 1917. | 1918. |