Republika Sjeverna Osetija-Alanija Республика Северная Осетия-Алания Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ
Zastava Sjeverne Osetije-Alanije Grb Sjeverne Osetije-Alanije
Zemljopisni položaj federalnog subjekta u Ruskoj Federaciji
Glavni grad	Vladikavkaz
Službeni jezici	ruski, osetski
Politički status	republika
Savezni okrug	Južni
Gospodarska regija	Sjevernokavkaska
predsjednik	Taimuraz Dzambekovič Mamsurov (Таймураз Мамсуров)
Premijer-ministar (Премьер-министр)	Alan Georgijevič Boradzov (Алан Георгиевич Борадзов)
Zakonodavno tijelo	(32)
Glava zakonodavne vlasti (Глава законодательной власти)	Larisa Habicova (Лариса Хабицова)
Površina	85. po veličini
- ukupno	8.000 km²
- % vode	zanemarivo %
Stanovništvo	68. po veličini
- ukupno (2002.)	710.275
- Gustoća	88,8/km²
Himna	-
Vremenska zona	Moskovsko vrijeme (UTC+3)
Automobilska oznaka	15

Republika Sjeverna Osetija-Alanija (ruski: Респу́блика Се́верная Осе́тия–Ала́ния, čitaj Respublika Sjevernaja Asetija-Alanija; osetski: Цӕгат Ирыстоны Аланийы Республикӕ, u prijeslovu: Căgat Irystony Alanijy Respublikă) je federalni subjekt u Rusiji.

Povijest

Podrobniji članak o temi: Povijest Sjeverne Osetije-Alanije

Zemljopis

Republika se nalazi na sjevernom Kavkazu. Sjeverni dio republike se nalazi u Stavropoljskoj ravnici. Postotno, 22% površine ove republike je pod šumama.

• Površina: 8000 km²
  • Granice:
  • unutarnje: Kabardino-Balkarija (Z/SZ/S), Stavropoljski kraj (S), Čečenija (SI/I), Ingušetija (I/SI)
  • međunarodne: Gruzija (uključujući Južnu Osetiju) (SE/S/SW)
• Najviši vrh: Džimara, 4780 m
• Najveća udaljenost sjever-jug: 130 km.
• Najveća udaljenost istok-zapad: 120 km.

Rijeke

Sve rijeke u ovoj republici su u porječju rijeke Tereka. Najveće rijeke su:

• Terek (~600 km)
• Uruh (104 km)
• Ardon (101 km)
• Kambilejevka (99 km)
• Gizeldon (81 km)
• Fiagdon
• Sunža

Jezera

Planine

Svo gorje u ovoj ruskoj republici su dijelom Kavkaza. Najviši vrhovi su Džimara (4780 m) i Ulipata (4638 m).

Prirodna bogatstva

Od prirodnih bogatstava, u Sjevernoj Osetiji-Alaniji postoje nalazišta bakra, cinka, mineralnih voda, nedirnute zalihe nafte i zemnog plina. Republika je bogata i šumskim bogatstvima, odnosno drvom, a od energetskih izvora valja spomenuti hidroenergiju.

Klima

Klima je umjereno kontinentalna.

• Prosječna siječanjska temperatura: –5°C
• Prosječna srpanjska temperatura: +24°C
• Prosječna godišnja količina padalina: 400 – 700 mm u nizinskom dijelu, preko 1000 mm u gorju

Upravna podjela

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Sjeverne Osetije-Alanije

Stanovništvo

Oseti u Sjevernoj Osetiji su većinom kršćani, uz manju muslimansku manjinu. Govre osetskim i ruskim jezikom.

U Sjevernoj Osetiji-Alaniji živi velika zajednica neizvornih Inguša i Armenaca.

Dijel Inguša je odselio u Ingušku raspadom SSSR-a i izbijanjem međunacionalnih sukoba u ovim prostorima. U isto vrijeme, izbjeglice iz susjednih republika, većinom Južne Osetije su se preselile u Sjevernu Osetiju.

Sve skupa, preko 90 različitih naroda živi u Alaniji, a pored četiri najveće zajednice, Oseta, Rusa, Inguša i Armenaca, živu i Gruzijci, Židovi, Azeri, Asirci, Grci, dagestanski narodi, Nijemci , Tatari i ini. Udjeli su idući:

• Oseti 53 %
• Rusi 30 %
• Inguši 5 %
• Armenci 2 %
• ostali 10 %

• Broj stanovnika: 710.275 (2002.)
  • gradsko: 464.875 (65,5%)
  • selsko: 245.400 (34,5%)
  • muškaraca: 336.035 (47,3%)
  • žena: 374.240 (52,7%)
• žena na 1000 muškaraca: 1114
• Prosječna dob: 33,8 g.
  • u gradu: 34,2 g.
  • na selu: 32,9 g.
  • muška: 30,4 g.
  • ženska: 36,9 g.
• Broj domaćinstava: 200.191 (sa 690.806 st.)
  • gradskih: 143.397 (s 447.884 st.)
  • selskih: 56.794 (s 242.922 st.)
• Prosječna očekivana životna dob: nema podataka

Vjera

Najviše pripadnika imaju pravoslavni kršćani i Islam.

Najveći gradovi

• Vladikavkaz 314.500
• Mozdok 41.800
• Beslan 35.600
• Alagir 20.500
• Ardon 17.000

Politika

Predsjednik Vlade je u Alaniji je i predsjednik republike.

Od 2005., predsjednik je Taimuraz Dzambekovič Mamsurov. Mamsurov je naslijedio Aleksandra Sergejeviča Dzasohova, koji je dragovoljno napustio svoj položaj 31. svibnja 2005. godine.

Kultura

Postoji šest profesionalnih kazališta.

Znanost i prosvjeta

Najvažnije visokoškolske i akademske ustanove su:

• Sjevernokavkasko državno tehnološko sveučilište
• Sjevernokavkasko državno sveučilište
• Sjevernokavkaska državna medicinska akademija
• Gorsko državno poljodjelsko sveučilište

Sve se nalaze u Vladikavkazu.

Gospodarstvo

Usprkos neizbježnog gospodarskog tereta brojnih izbjeglica, Sjeverna Osetija je najbolje stojeća republika na Sjevernom Kavkazu. Najurbaniziranija je, s brojnim tvornicama za proizvodnju kovina (olovo, cink, volfram itd.), elektrotehnička, kemijska i prehrambena industrija (prerada hrane).

Domaće poljodjelstvo je usredotočeno na stočarstvo, prvenstveno ovčarstvo i kozarstvo, a od ratarstva, uzgoj žitarica, voća i pamuka.

Promet

Postoji zračna luka u Vladikavkazu. Prometna podgradnja je dobro razvijena, a željezničke pruge i ceste su glavne prometnice.

Poznata Gruzijska ratna cesta spaja Vladikavkaz s Prekokavkazjem.

Vidi još

• osetski jezik
• osetska glazba
• Talačka kriza u Beslanu

Vanjske poveznice

Opće

• Službene stranice Predsjednika Republike  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. lipnja 2009. (Wayback Machine).
• Službene stranice Parlamenta Sjeverne Osetije-Alanije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. prosinca 2006. (Wayback Machine).
• Osetija—povijest, kultura, politika, novosti.
• Svjetlopisi iz Sjeverne Osetije-Alanije (na esperantu).
• Dobrodošli u Sjevernu Osetiju (autorice Tome Kulajeve) (na osetskom).

Prosvjeta

• Sjevernoosetsko državno sveučilište  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. studenoga 2006. (Wayback Machine).
• Sjevernoosetska državna medicinska akademija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. ožujka 2007. (Wayback Machine).
• Visoki institut za menedžment  Arhivirana inačica izvorne stranice od 7. studenoga 2006. (Wayback Machine).
• Civilizacijski institut.

Masmediji

• Elektronička inačica sjevernoosetskog dnevnika Severnaya Osetija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 16. siječnja 2007. (Wayback Machine).
• Info o Sjevernoj Osetiji - portal 15. regija(15y Region).

v • r • u Administrativne podjele Rusije   Ruski federalni subjekti Ruske republike Adigeja • Altaj • Baškirija • Burjatija • Čečenija • Čuvašija • Dagestan • Hakasija • Ingušetija • Jakutija • Kabardino-Balkarija • Kalmikija • Karačajevo-Čerkezija • Karelija • Komi • Krim1 • Marij El • Mordovija • Sjeverna Osetija-Alanija • Tatarstan • Tuva • Udmurtija Krajevi Altajski • Habarovski • Kamčatski • Krasnodarski • Krasnojarski • Permski • Primorski • Stavropoljski • Zabajkalski Oblasti Amurska • Arhangelska • Astrahanska • Belgorodska • Brjanska • Čeljabinska • Irkutska¹ • Ivanovska • Jaroslavljska • Kalinjingradska • Kaluška • Kemerovska • Kirovska • Kostromska • Kurganska • Kurska • Lenjingradska • Lipecka • Magadanska • Moskovska • Murmanska • Nižnjenovgorodska • Novgorodska • Novosibirska • Omska • Orenburška • Orelska • Penzenska • Pskovska • Rjazanjska • Rostovska • Sahalinska • Samarska • Saratovska • Smolenska • Sverdlovska • Tambovska • Tjumenjska • Tomska • Tulska • Tverska • Uljanovska • Vladimirska • Volgogradska • Vologodska • Voronješka Federalni gradovi Moskva • Sankt-Peterburg • Sevastopolj1 Autonomne oblasti Židovska Autonomni okruzi Čukotski • Hantijsko-mansijski2 • Jamalskonenečki2 • Nenečki3 1de jure dio Ukrajine • 2Administrativno podređen Tjumenjskoj oblasti • 3Administrativno podređen Arhangelskoj oblasti   Ruski savezni okruzi Središnji • Južni • Sjevernokavkaski • Sjeverozapadni • Dalekoistočni • Sibirski • Uralski • Privolški