Sauropoda
Rekonstrukcija vrste Spinophorosaurus
Status zaštite
Status zaštite: Fosili
Raspon fosila
od kasnog trijasa do kasne krede
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Reptilia
Nadred:Dinosauria
Red:Saurischia
Podred:Sauropodomorpha
Infrared:Sauropoda
Podgrupe
* † Vulkanodontidae
  • Cetiosauridae
  • † Neosauropoda

Sauropodi (lat. Sauropodagušterska stopala) su dinosauri iz skupine Saurischia. Bili najveće kopnene životinje na Zemlji, ali i najveći dinosauri. Porijeklo vode od prosauropoda. U periodu kasnog trijasa su se pojavili prvi sauropodi, koji su bili maleni u poređenju s kasnijim vrstama. U periodu kasne jure sauropodi su bili najrasprostranjeniji i najraznovrsniji. Održali su se do kraja Mezozoika. Sauropodi su živjeli širom svijeta.

Ishrana

Sauropodi su bili najveći biljojedi na Zemlji. Prema načinu ishrane, svaka vrsta sauropoda je razvila drugačiji oblik zuba. Tako na primjer diplodokidi i titanosauri su razvili klinaste zube da bi se hranili mekim lišćem, dok su kamarasauridi i brahiosauridi razvili žličaste zube da bi se hranili tvrdim lišćem.

Na meniju ishrane sauropoda su se nalazile mnoge biljke, kao što su cikasi, drvolike paprati, sjemenske paprati, biljke nalik na cvijetnice (Benetite), paprati, prve cvjetnjače (koje su se razvile u kredi) i mnoge druge.

Prvi sauropodi

kostur Spinophorosaurus nigerensis
Spinophorosaurus nigerensis

Prvi sauropodi su bili četveronožni biljojedi dužine od 4 do 14 m. Pojavili su se otprilike prije 220 milijuna godina, a nestali su sredinom jure. Živjeli su na području današnje Afrike i Azije. U prve sauropode ubrajamo vrste:

Gravisauria

Gravisauria je nešto napredniji stupanj razvoja sauropoda koji se pojavio prije 183 milijuna godina. Dostizali su dužinu do 18 m. Tu ubrajamo:

Vulkanodon u poređenju s čovjekom
  1. Barapasaurus tagorei (gušter s velikim nogama) iz Indije, otkriven 1975. Bio je dug 14 m. Najveći pronađeni zub ove vrste je bio dug 5.8 cm. Živio je u doba rane jure (od Sinemuriana do Pliensbachian), prije 196.5 do 183 milijuna godina;
  2. Ohmdenosaurus liasicus (gušter iz Ohmedena) iz Njemačke, otkriven 1978. Bio je dug 4 m. Živio je u doba rane jure;
  3. Tazoudasaurus naimi iz Maroka, otkriven 2004. Bio je dug 9 m. Živio je u doba rane jure;
  4. Vulcanodon karibaensis (vulkanski zub) iz Zimbabvea, otkriven 1972. Bio je dug 6.5 m. Živio je u doba rane jure;
  5. Zizhongosaurus chuanchengensis (gušter iz Zizhonga) iz Kine (pokraina Sečuan), otkriven 1983. Živio je u doba rane jure;

Eusauropoda

Jobaria tiguidensis

Eusauropoda (prava gušterska stopala) obuhvata sve sauropode od doba srednje jure do kraja krede. Predci su im se razvili iz Gravisaurie. U Eusauropode ubrajamo:

  1. Amygdalodon patagonicus (gušter sa zubima nalik na badem) iz Argentine, otkriven 1947. Bio je dug 15 m, visok 4 m, a težak 24 t. Zubi su mu imali oblik bademovog ploda. Živio je u doba srednje jure (Bajocian), prije 170.3 do 168.3 milijuna godina;
  2. Chebsaurus algeriensis iz Alžira, otkriven 2005. Bio je dug 8 do 9 m. Pronađen je na planini Atlas. Živio je između srednje i kasne jure;

Neosauropoda