Pregabalin, poznat i kao Lyrica, je antikonvulzant, analgetik i anksiolitik koji se upotrebljava pri liječenju epilepsije, periferne i središnje neuropatske boli, fibromialgije, sindroma nemirnih nogu te generaliziranoga anksioznog poremećaja.[1][2] Pregabalin je gabapentinoid koji djeluje kao inhibitor nekih kalcijevih kanala.
Česte nuspojave uključuju glavobolju, pospanost, zbunjenost, akutne probleme s pamćenjem i koncentracijom, suha usta, smetnje vida te porast tjelesne težine. Ozbiljne su nuspojave, koje se rijetko mogu pojaviti, angioedem te porast rizika od samoubojstva. Ako se pregabalin uzima u terapijskim dozama, rizik je od stvaranja ovisnosti nizak.
Odobren je za uporabu u Sjedinjenim Američkim Državama 2004. kao nasljednik gabapentina.
Pregabalin je koristan adjuvant češće propisivanim antiepilepticima te nerijetko nije dovoljan kao monoterapija.
Europski savez neuroloških društava (EFNS) preporuča pregabalin kao lijek prvog izbora u liječenju boli povezanom s dijabetičkom neuropatijom, postherpetičnom neuralgijom i centralnom neuropatskom boli. U slučaju nepotpunog odgovora, spoj pregabalina i amitriptilina ili duloksetina daje bolje rezultate u liječenju boli u odnosu na monoterapiju pregabalinom. Pregabalin je učinkovit i u liječenju nekih oblika kronične mišićno-koštane boli.[3]
Doze pregabalina za liječenje neuropatske i drugih oblika kronične boli i fibromialgije obično iznose između 150 mg i 450 mg. Najviša dopuštena doza je 600 mg.[4]
Pregabalin obično nije učinkovit u liječenju akutne boli.
U posljednjim su se godinama gabapentin i pregabalin nametnuli kao terapija prvog izbora u liječenju RLS-a, ponešto potiskujući tako agoniste dopamina, poput pramipeksola, iz uporabe. Pregabalin je djelotvoran u smanjivanju simptoma RLS-a i dobro se podnosi.[5]
Pregabalin je umjereno djelotvoran u liječenju generaliziranog anksioznog poremećaja (GAP-a). Siguran je i djelotvoran kod liječenja socijalnog anksioznog poremećaja.[6] Uporaba pregabalina dokazano[7] smanjuje potrebu za uzimanjem benzodiazepina u navedenim poremećajima.
Svjetski savez biološke psihijatrije preporuča pregabalin kao lijek prvog izbora u liječenju GAP-a, uz antidepresivne lijekove kao što su SIPPS-i. Pregabalin je učinkovit adjuvant u komplementarnom liječenju opsesivnog kompulzivnog poremećaja i PTSP-a.[8]
Pregabalin, za razliku od benzodiazepina, ima povoljan učinak na arhitekturu sna. Poznato je[9] da pregabalin promovira dubok san koji je obično kompromitiran u ljudi s anksioznim poremećajima, ali i u ljudi s bolestima nociplastične boli, kao što je fibromialgija.
Neka istraživanja pokazuju da je pregabalin koristan adjuvant antidepresivima u liječenju depresije.[10] Pretpostavlja se da je razlog učinak pregabalina na GABA-ergičke receptore u mozgu što posredno dovodi do modulacije glutamatnog sustava koji je povezan s mnogim oblicima depresije.[11]
Postoje dokazi da je pregabalin djelotvoran u prevenciji boli uzrokovane migrenom.[12]
Postoje neke spoznaje o djelomičnoj učinkovitosti pregabalina u liječenju vizualnog snijega.[13]
Pregabalin je potencijalno umjereno djelotvoran u liječenju simptoma tinitusa, no potrebno je još dokaza koji podupiru ovu uporabu.[14]
Pregabalin je umjereno djelotvoran u liječenju simptoma ustezanja od alkohola.[15]
Postoje istraživanja na životinjskim modelima koja ukazuju na važna svojstva pregabalina u liječenju neuroloških i psihijatrijskih bolesti. Pregabalin posjeduje antialodinijska i neurozaštitna svojstva.[16][17]
![]() | Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom! |