Paparolike | |
---|---|
![]() Piper methysticum | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Nadred: | Magnolianae |
Red: | Piperales Dumortier |
Porodice | |
vidi tekst | |
Baze podataka | |
Paparolike (lat. Piperales), red biljaka dvosupnica kojoj pripada tri porodice s 3299 vrsta; to su paparovke ili Piperaceae 2658 vrsta u 13 rodova; Aristolochiaceae 624 vrste u 8 rodova (uklopljena i Hydnoraceae 10 vrsta u 2 roda); Saururaceae 7 vrsta u 4 roda. To su tropske drvenaste biljke ili zeleni sitnih cvjetova, bez čaške i vjenčića.
Papar po kojemu cijeli red nosi ime podrijetlom je iz južne Indije i Šri Lanke, i jedan je od najraširenijih i najpoznatijih zaćina na svijetu. Plod su mu malena okrugla zrna. Ljutina mu je u ljusci, najljući je crni, najblaži bijeli papar a gastronomski zeleni papar, boja mu ovisi o stadiju razvoja i nisu različite vrste, negose radi u sva tri slučaja o biljci Piper nigrum.
Biljka papra može narasti do 4 metra visine, a oslonac joj je često drugo drveće po kojemu se penje.
Porodica Saururaceae vernakularno je nazvana gušterov rep, a u Sjedinjenim Državama gdje je raširena nazivaju je lizard's tail. Raste po plitkoj vodi uz bare, močvare i potoke, rijetko kada ispod površine, a često see koriste u akvaristici
Porodici Hydnoraceae pripadaju neke parazitske vrste. Rodu Hydnora domovina je Afrika a rodu Prosopanche tropska Amerika.
Dvije vrste ove porodice su invazivne, to su Houttuynia cordata i Piper aduncum, a 81 vrsta je ugrožena u porodici paparovki i 7 u porodici kopitnjkovki, od toga 5 u rodu vučjih stopa i po jedna u rodu Pararistolochia i Saruma.
Piperales su red cvjetnica koji se sastoji od 3 porodice, 17 rodova i 4170 vrsta. Zajedno s redovima Laurales, Magnoliales i Canellales, Piperales tvori klasu magnoliida, što je rana evolucijska grana u stablu angiospermi; kladus odgovara dijelu podrazreda Magnoliidae prema starom Cronquistovom botaničkom klasifikacijskom sustavu.[1]
Mnoge vrste Piperales kultivirane su ukrasne biljke, uključujući “gušterov rep” (Saururus cernuus); vrste roda biberovac (peperomia); Anemopsis, iz jugozapadne Sjeverne Amerike; Houttuynia, pokrivač tla iz Azije; “divlji đumbir” ili kopitnjak (Asarum); i loze roda vučja stopa (Aristolochia), neke poznate kao “Nizozemska lula”. Piper nigrum je glavni izvor ljutog začina poznatog kao crni papar (ali i zeleni ili bijeli papar).[1]
Nekadašnja porodica Hydnoraceae sada je mala potporodica porodice Aristolochiaceae, s oko 10 vrsta u dva roda. To su kopnene parazitske biljke koje nemaju lišće i klorofil. Veliki cvjetovi imaju jedan trodijelni perijantni čvor i donju plodnicu; smrdljivi su, a oprašuju ih muhe i kornjaši. Prosopanche se javlja u Srednjoj i Južnoj Americi, a Hydnora se javlja u Africi, na Madagaskaru i na Arapskom poluotoku. Južnoafrička Hydnora triceps raste isključivo na sukulentnim vrstama Euphorbia.[1]
Pripadnici reda Piperales često imaju nekoliko značajki koje se također nalaze u jednosupnicama, uključujući diskretne vaskularne snopove u stabljici i trostruke cvjetne dijelove. Iako ima drvenastih članova, ovaj je red karakteristično zeljast i često ima nabrekle lisne čvorove. Razmnožavanje sjemenom glavna je metoda širenja vrste kod Piperales, ali fragmentacija rizoma u porodici “gušterovog repa” (Saururaceae) osigurava vegetativno razmnožavanje. Koštunica je prevladavajuća vrsta ploda u Piperaceae, ili porodici paparovki, dok suhi plodovi karakteriziraju četiri druge porodice.[1]