Novigrad | |
---|---|
ulica u središtu grada | |
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Gradonačelnik | Anteo Milos |
Naselja | 5 gradskih naselja |
Površina | 26,6 km2 [1] |
Površina središta | 4,3 km2 |
Koordinate | 45°19′N 13°34′E / 45.32°N 13.56°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3889 [2] |
– gustoća | 146 st./km2 |
Urbano | 2292 |
– gustoća | 533 st./km2 |
Poštanski broj | 52466 Novigrad-Cittanova |
Pozivni broj | +385 (0)52 |
Autooznaka | PU |
Stranica | novigrad |
Novigrad na zemljovidu Hrvatske |
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Novigrad obuhvaća 5 naselja (stanje 2006.), to su: Antenal – Antenal, Bužinija – Businia, Dajla – Daila, Mareda – Mareda i Novigrad – Cittanova.
Nalazi se na zapadnoj obali Istarskog poluotoka, 25 kilometara od granice sa Slovenijom, te po 15 kilometara od najbližih gradskih središta - Umaga, Buja i Poreča. Gradsko se područje prostire od Dajle na sjeveru do ušća rijeke Mirne na jugu.
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[3] | ||
Narod | Broj stanovnika |
% |
---|---|---|
Hrvati | 2.886 | 66,42% |
Albanci | 146 | 3,36% |
Austrijanci | 1 | 0,02% |
Bošnjaci | 39 | 0,90% |
Bugari | 1 | 0,02% |
Crnogorci | 9 | 0,21% |
Česi | 2 | 0,05% |
Talijani | 443 | 10,2% |
Mađari | 7 | 0,16% |
Makedonci | 5 | 0,12% |
Nijemci | 10 | 0,23% |
Poljaci | 1 | 0,02% |
Rumunji | 1 | 0,02% |
Rusi | 2 | 0,05% |
Slovaci | 4 | 0,09% |
Slovenci | 91 | 2,09% |
Srbi | 123 | 2,83% |
Ukrajinci | 4 | 0,09% |
Vlasi | 1 | 0,02% |
Ostali1 | 10 | 0,23% |
Izjasnili se u smislu vjerske pripadnosti2 | 7 | 0,16% |
Regionalna pripadnost3 | 463 | 10,66% |
Ne izjašnjavaju se5 | 85 | 1,96% |
Nepoznato6 | 4 | 0,09% |
Ukupno | 4.345 | 100% |
1Pripadnici naroda, koji ne pripadaju nacionalnim manjinama Republike Hrvatske
2Izjašnjavanje popisnika kao Musliman grupirano je kao vjerska pripadnost[4] 3Popisanici se izjasnili kao Hercegovci, Dalmatinci, Zagorci, Istrijani, Primorci, Slavonci, Međimurci, ...[4] 5Popisanici, koji se nisu željeli nacionalno izjasniti 6Popisanici, nepoznate nacionalne pripadnosti |
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[5] | ||
Jezik | Broj stanovnika |
% |
---|---|---|
hrvatski | 3.444 | 79,26% |
t.zv. hrvatskosrpski | 1 | 0,02% |
albanski | 139 | 3,20% |
bošnjački | 22 | 0,51% |
crnogorski | 2 | 0,05% |
češki | 2 | 0,05% |
talijanski | 542 | 12,47% |
mađarski | 3 | 0,07% |
makedonski | 4 | 0,09% |
njemački | 13 | 0,3% |
rumunjski | 1 | 0,02% |
ruski | 2 | 0,05% |
slovački | 6 | 0,14% |
slovenski | 101 | 2,32% |
srpski | 42 | 0,97% |
t.zv. srpskohrvatski | 13 | 0,30% |
ostali jezici | 2 | 0,05% |
nepoznato | 6 | 0,14% |
Ukupno | 4.345 | 100% |
Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011. godine[6] | ||
Religija | Broj stanovnika |
% |
---|---|---|
rimokatolici | 3.516 | 80,92% |
pravoslavci | 120 | 2,76% |
protestanti | 10 | 0,23% |
ostali kršćani | 8 | 0,18% |
muslimani | 81 | 1,86% |
ostale religije, pokreti i svjetonazori | 2 | 0,05% |
agnostici i skeptici | 33 | 0,76% |
nisu vjernici i ateisti | 352 | 8,10% |
ne izjašnjavaju se | 214 | 4,93% |
nepoznato | 5 | 0,12% |
Ukupno | 4.345 | 100% |
broj stanovnika | 1303 | 1404 | 1562 | 1740 | 2012 | 2275 | 2221 | 2443 | 2313 | 1743 | 2094 | 2398 | 2619 | 3270 | 4002 | 4345 | 3889 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 1303 | 1404 | 1277 | 1372 | 1520 | 1645 | 2221 | 1502 | 1476 | 1115 | 1393 | 1710 | 1930 | 2522 | 2629 | 2622 | 2292 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Kao stari antički grad, koji se svojedobno nalazio i na samom rubu keltske migracije, Novigrad je tijekom svoje povijesti bio na raskrižju burnih povijesnih događaja, o čemu svjedoče razni i mnogobrojni pisani i materijalni izvori, arheološki lokaliteti i spomenici, koji se još uvijek mogu pronaći u samom gradu i njegovom bogatom lapidariju. Ne samo da se spominje u spisima iz razdoblja rimske vladavine, već o njegovom značaju kao političkog, gospodarskog i vjerskog središta govori i činjenica da je pod imenom Neapolis još u 5. stoljeću postao središte biskupije pod čijom su se jurisdikcijom nalazili teritoriji između rijeka Dragonje i Mirne. Za vrijeme franačke vladavine (8./9. st.) i doba čuvene karolinške renesanse Novigrad doživljava svoj procvat postavši uporišna točka feudalizacije i kulturnog preporoda čitave oblasti. Tijekom svoje burne povijesti često je padao u ruke raznih osvajača, napadan s mora i kopna, ali i uništavan kugom, najvećom pošasti srednjeg vijeka, koja je u nekoliko navrata gotovo pobila cjelokupno stanovništvo. Kao kuriozitet može se spomenuti i da je do Novigrada, tijekom kampanje koja je za svoj krajnji cilj imala zauzimanje Beča, stigao odred osmanskih konjanika i tom prigodom u zatočeništvo odveo veliki dio stanovništva Novigrada. Langobardi, Franci, Mlečani, Habsburgovci i Talijani, bili su samo neki od naroda koji su pod okrilje svojih carstava i država prisvajali ovaj grad i okolnu regiju. Otuda su nastajale i česte demografske izmjene i obilje kulturne raznolikosti koja predstavlja svojevrsni pečat i specifičnost Novigrada i čitave Istre uopće. 1402. godine, ili po drugim podatcima 1754. godine, napisan je Novigradski statut.[7] U novijoj povijesti, nakon što je poslije Drugog svjetskog rata bio dio Okupacijske zone B, ulazi u sastav SFRJ, a time i u sastav Hrvatske.
Novigrad je u prošlosti poznat kao ribarski grad. 60-ih godina prošlog stoljeća Grad se okreće Industrijskom razvoju. Velik se broj ljudi počeo zapošljavati u tekstilnoj industriji te obližnjem kamenolomu, a kasnije i u poljoprivredi, posebice u vinogradarstvu i maslinarstvu. 70-ih godina prošloga stoljeća grad se naglo okreće turizmu, te se velik broj građana počinje zapošljavati u hotelima i restoranima. Turizam je i danas, uz ribarstvo, tekstilnu industriju te poljoprivredu najvažnija gospodarska grana.
Na području Grada Novigrada djeluje Osnovna škola Rivarela, smještena na ulasku u uže gradsko središte. Tu školu pohađaju učenici s područja Grada Novigrada, te dijelom Općine Brtonigla. Dio učenika iz Dajle pohađa osnovnu školu u Umagu. U Novigradu nema srednje škole te učenici srednju školu pohađaju u susjednim gradovima - Bujama i Poreču, a neki učenici pohađaju škole u Puli, Pazinu i Rijeci.
Polumaraton Maslenica – Novigrad, pod nazivom Atletska utrka "Da se ne zaboravi" održava se od 2005.
|