Mjao-Jao narodi (Miao-Yao, Hmong-Mien), porodica naroda i jezika raširena u Kini. Mjao-Yao, danas nazivani Hmong-Mien, govore 35 jezika podijeljenih u dvije glavne skupine, Hmong ili Mjao i Jao ili Mien.

• A-Hmao, 200,000 (1987 Wurm et al.), Yunnan. Govore sjeveroistočni dian hmong. Zovu se i Cvjetni Mjao, dio su nacionalnosti Mjao.
• Aoka
• Baheng, žive u Kini i Vijetnamu, 32,384 ukupno, etničkih u Kini 26,815 (1995 McConnell). Govore jezikom pa-hng. Dio nacionalnosti Jao.
• Beidongnuo
• Biao-Jiao Mien, nisu isto što i Biao Mien. 43,000 (1995 Wang and Mao). Na granici Guangxia i Hunana. Spadaju u Jao. Dio nacionalnosti Jao.
• Biao Mien, govore biao mon, spadaju u Jao. Dio nacionalnosti Jao. 20,000 (1995 Wang and Mao), pretežno u okrugu Ruyuan.
• Bijeli Mjao,
• Bunuo, govore bu-nao. Etničkih 439,000 (popis 1982). Oko 100,000 ih govori zhuang (žuan). Provincije Guizhou i Yunnan.
• Chonganjiang Mjao, 70,000 (1982). Dio nacionalnosti Mjao.
• Crni Mjao
• Crveni Mjao, na istočne i zapadne. Dio su narodnosti Mjao.
• Ga Mong
• Ge
• Gha-Mu
• Hmong Daw ili Bijeli Meo, 514,895, Kina, Laos, Tajland, Vijetnam. Kinezi ih zovu Bijeli Mjao. Dio nacionalnosti Mjao. U Tajlandu njihovim jezikom govori i narod Hmong Qua Mba, koji živi u selima etničkih grupa Hmong Daw i Hmong Njua.
• Hmong Njua, 1,290,600 i Kini, Tajlandu, Laosu, Burmi i na rijeci S Pa u Vijetnamu.
• Hmong Shuad, žive u Vijetnamu gdje ih se očuvalo 60 (2003) a govorew jezikom hmong shua. Ostali Hmongi, Hmong Don i Hmong Dô, izgleda da su nestali.
• Istočni Hmu ili Crni Mjao. 200,000 (1987 Zhang and Cao). Dio nacionalnosti Mjao. govore istočni qiandong hmong
• Istočni Huishui Mjao, Dio nacionalnosti Mjao, distrikt Gaobaibang u provinciji Guizhou.
• Iu Mien, spadaju u Jao. 818,685 u Kini, Laosu, Tajlandu i Vijetnamu. Sebe često zovu Kim Mien ili 'ljudi iz planine' . Etničke grupe: Hua Lan, Hua, Hung, Cao Long, Coc, Khoc, Quan Coc, Quan Trang, Son Trang, Sung, Tien (Tiao Tchaine), Yaya. U Tajlandu govore dijalektom chiangrai; u Vijetnamu: dao do, deo tien, dao lan tien, dao lo gang, cham, quan chet, quan trang.
• Jugozapadni Guiyang Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), provincija Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
• Jugozapadni Huishui Mjao, 40,000 (1987 Wurm et al.), južno od Guiyanga u provinciji Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
• Južni Guiyang Mjao, 20,000 (1987 Wurm et al.), Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
• Južni Mashan Mjao, 7,000 (1987 Wurm et al.), jugozapadni Guizhou. Govore južni mashan hmong. Dio nacionalnosti Mjao.
• Južni Qiandong Hmong, ili Crni Mjao, 300,000 (1987 Zhang and Cao) u Kini, u Vijetnamu ih ima nešto malo. Dio nacionalnosti Mjao.
• Kim Mun ili "ljudi iz šume" ili Lantien kako ih zovu Kinezi "oni koji izrađuju boju." Ponekad i Shanzi Yao ili 'planinski Yao' , 374,500 u Kini, Laosu i Vijetnamu. Dio nacionalnosti Jao.
• Kiong Nai, maleno pleme koji govore jiongnai, 1,078 (1999 Mao Zongwu). Žive u Guangxiju. Kinezi ih zovu Hualan Yao ili 'Yao s cvjetnim košarama' .
• Luopohe ili Luobohe Mjao, 40,000 (1987 Wurm et al.). Dio nacionalnosti Mjao. Guizhou.
• Qanu,
• She, etničkih 630,378 (popis 1990), u provincijama Fujian, Anhui, Zhejiang, Jiangxi i Guangdong.
• Sjeverni Guiyang Mjao, 60,000 (1987 Wurm et al.). Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
• Sjeverni Hmu ili Crni Mjao, He Miao, Hei Miao, govore sjeverni qiandong hmong. 900,000 (1987 Zhang and Cao). Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
• Sjeverni Huishui Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), južno od Guiyanga. Sastoje se od nekoliko etničkih podgrupa. Dio nacionalnosti Mjao.
• Središnji Huishui Mjao, 30,000 (1987 Wurm et al.), u i blizu grada Guiyang. Dio nacionalnosti Mjao.
• Središnji Mashan Mjao, 50,000 (1987 Wurm et al.), jugozapadni Guizhou. Dio nacionalnosti Mjao.
• Wunai, kao i Yuonuo spadaju u Jao ogranak Bunu, 18,442 (1995 McConnell). Zapad provincije Hunan.
• Xi.
• Younuo, 9,716 (1995 McConnell). Dio nacionalnosti Jao. U autonomnoj regiji Guangxi Zhuang.
• Zaomin, nisu pravi Jao, nego imigranti sa sjevera koje su Jao asimilirali. Sebe zovu Zaomin ili Yaomin, a Kinezi Bapai Yao. 60,000 (1995 Wang and Mao). Govore dzaomin.
• Zapadni Mashan Mjao, 10,000 (1987 Wurm et al.), Guizhou,

• Hmong-Mien languages