Matokit | |
---|---|
Planina | |
Matokit i Vrgorac | |
Položaj | |
Koordinate | 43°13′12″N 17°19′41″E / 43.21987927°N 17.32807020°E |
Država | Hrvatska Splitsko-dalmatinska županija |
Najbliži gradovi | Vrgorac |
Dio gorja | Dinaridi |
Fizikalne osobine | |
Najviši vrh | Sveti Rok - 1062 m |
Ostali vrhovi | Zagon (920 m)[1][2][3][4] kota 900 (900 m)[5] Umac (650 m)[6][7] Budim (497 m)[8][9][10] |
Planinarstvo | |
Najlakša staza | markirana staza iz Vrgorca[11] markirana staza iz sela Ravče (Jelavići) - prijevoj Zagon[12] |
Matokit (lat. Monte Acutum) je najjužniji gorski greben Vrgorskog gorja[13] u Zagori sjeverozapadno od Vrgorca[14] te istočno od Pivčeva polja,[15][16] dužine oko 8,5 km, strmih obronaka. Pruža se dinarskim smjerom sjeverozapad-jugoistok i na zapadu je usporedan s višim primorskim lancem Biokova, od kojega je odvojen dolinom Ravča - Rašćane. Na jugu je Matokit odvojen od Jadrana nižim primorskim grebenom Rilića s vrhom Susvid (1155 m), a na istoku je Vrgoračko polje i dolina Neretve.
Matokit se proteže zapadno od Vrgorca, te se zapadnije preko sedla Hajduk (oko 700 m) nadovezuje na sljedeći greben Vrgorskog gorja – Mihovil, te dalje na Šibenik.
Najviši vrh je Sveti rok (1062 m) s ostacima kapele sv. Roka. Sam Sv. Rok je lijep kameniti vrh s kojega se pruža širok vidik na sve strane.[14] Nekad se na vrhu nalazila kapelica sv. Roka, a danas je od nje ostala samo gomila razbacanog kamenja.[17]
Latinsko ime ove planine - Monte Acutum, u prijevodu Oštra planina ponajbolje opisuje ovog gorostasa koji svojim oštrim grebenom strši iz okolnih polja.[18]
Sjeverne padine toga grebena su blaže položene i većinom zarasle hrastovo-grabovim šumama (Ostrya carpinifolia). Stjenoviti greben Matokita koji oštro dijeli dvije strane planine predstavlja najslikovitiji dio cijelog Matokita.[14]
Te najviše okomice kod sela Kozica i burno kamenito tjeme grebena Mihovila su najbogatija nalazišta rijetkih biljnih endema u zaleđu Biokova. Po svom biljnom pokrovu i fauni je greben Matokita dosta različit od Biokova i sličan južnijim gorskim grebenima Krivošije i Sniježnice Konavoske.
Ovdašnje pučanstvo se najviše bavi stočarstvom, a zbog južne toplije klime su obronci Matokita naseljeni do nekih 800 m visine: sela Hajduk, Turić, Marinović itd.
Na planini Matokit, u Biokovskom zaleđu, svoju veliku karijeru započeo je naš najpoznatiji alpinist Stipe Božić, rođen u podnožju ove planine.[18]
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)
|journal=
(pomoć)