Kumrovec | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Načelnik | Robert Šplajt |
Naselja | 10 općinskih naselja |
Površina | 17,5 km2 [1] |
Površina središta | 2,1 km2 |
Koordinate | 46°04′N 15°40′E / 46.07°N 15.67°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 1412 [2] |
– gustoća | 81 st./km2 |
Urbano | 245 |
– gustoća | 117 st./km2 |
Poštanski broj | 49290 Klanjec |
Stranica | kumrovec |
Kumrovec na zemljovidu Hrvatske |
Kumrovec je naselje i općina u Hrvatskom zagorju. Pripada Krapinsko-zagorskoj županiji.
Nalazi se u zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije, a gospodarski gravitira Zagrebu, od kojeg je udaljen 48 kilometara.
Po popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Kumrovec imala je 1854 stanovnika, raspoređenih u 10 naselja:
broj stanovnika | 1999 | 2248 | 2425 | 2596 | 2616 | 2920 | 2778 | 2739 | 2595 | 2459 | 2246 | 2174 | 1981 | 1914 | 1854 | 1588 | 1412 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 214 | 226 | 235 | 242 | 250 | 259 | 278 | 260 | 264 | 267 | 275 | 291 | 328 | 303 | 304 | 267 | 245 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Načelnik općine je Robert Šplajt.[3]
Okružen ruševinama Cesargrada i crkvom Majke Božje Risvičke, na ulasku u Općinu Kumrovec, na cesti Klanjec-Kumrovec u selu Risvica, nalazi se spomenik hrvatskoj himni "Lijepa naša" u zaštićenom, značajnom krajoliku Zelenjaku, okruženom šumovitim padinama klanca rijeke Sutle. Spomenik je podigla 24. studenoga 1935., povodom 100. obljetnice himne, Družba »Braća Hrvatskoga Zmaja« i to u čast njenom autoru Antunu Mihanoviću.
U Kumrovcu se nalazi Muzej "Staro selo" (Etno-selo Kumrovec), jedinstveni muzej na otvorenom, s očuvanim izvornim seoskim kućama s prijelaza 19. u 20. stoljeće. Posjetitelji mogu razgledati stalne etnološke zbirke tradicionalnog načina života s kraja 19. st., kao što su: Zagorska svadba, Život mladog bračnog para, Od konoplje do platna, Kovački zanat, Kolarski obrt, Lončarstvo, Od zrna do pogače i dr.
Prema nalazima istraživanja povjesničara Daniela Sitera, tijekom početne faze njemačke okupacije slovensko-hrvatskog teritorija između svibnja i lipnja 1941. godine općina Kumrovec bila je privremeno pod okupacijom nacističke Njemačke, zajedno s ostalim područjima zapadnog rubnog dijela Hrvatskog zagorja (Hum na Sutli, Prišlin, Druškovec, Brezno i Lupinjak). Okupirano prekogranično područje vraćeno je Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) sredinom lipnja 1941. Tada je konačno utvrđena državna i okupacijska granica između Njemačke i NDH duž rijeke Sutle.[4][5]
|journal=
(pomoć)
|