Kontekstno neovisni jezik (rjeđe još i kontekstno slobodni jezik ili jezik neovisan o sadržaju, te još i bezokolinski jezik^[1]) je formalni jezik koji je element skupa jezika kojeg definiraju kontekstno neovisne gramatike. Skup kontekstno neovisnih jezika je identičan skupu jezika koje prihvaćaju potisni automati.

Kanonski primjer kontekstno neovisnog jezika jest ${\displaystyle L=\{a^{n}b^{n}:n\geq 1\))$, jezik svih nepraznih nizova znakova (simbola) parne duljine, čiju prvu polovicu čine znakovi ${\displaystyle a}$, dok drugu polovicu čine znakovi ${\displaystyle b}$. ${\displaystyle L}$ generira gramatika ${\displaystyle S\to aSb~|~ab}$ te prihvaća potisni automat ${\displaystyle M=(\{q_{0},q_{1},q_{f}\},\{a\},\{a,b,z\},\delta ,q_{0},\{q_{f}\})}$ gdje je funkcija prijelaza ${\displaystyle \delta }$ definirana na sljedeći način:

Kontekstno neovisni jezici imaju mnoge primjene u programskim jezicima; na primjer - jezik svih pravilno uparenih zagrada generira gramatika ${\displaystyle S\to SS~|~(S)~|~\lambda }$. Također, većinu aritmetičkih izraza mogu generirati kontekstno neovisne gramatike.

Kontekstno neovisni jezici su zatvoreni nad sljedećim operacijama. To jest, ako su L i P kontekstno neovisni jezici i D je regularni jezik, sljedeći jezici su također kontekstno neovisni:

• Kleeneov operator ${\displaystyle L^{*))$ nad jezikom L
• homeomorfizam φ(L) jezika L
• nadovezivanje (konkatenacija) ${\displaystyle L\circ P}$ jezika L i jezika P
• unija ${\displaystyle L\cup P}$ jezika L i jezika P
• presjek (s regularnim jezikom) ${\displaystyle L\cap D}$ jezika L i jezika D

Kontekstno neovisni jezici nisu zatvoreni nad operacijama komplementa, presjeka i razlike.

• Michael Sipser. 1997. Introduction to the Theory of Computation. PWS Publishing. ISBN 0-534-94728-X

• Siniša Srbljić. 2003. Jezični procesori 1. Element. ISBN 953-197-129-3