Kavadarci (makedonski: Кавадарци ) je grad od 29 188 stanovnika u središtu Republike Makedonije. Kavadarci je središte Tikveškog kraja (Tikvešijata) poznatog vinogradarskog kraja.
Sjedište je istoimene Općine Kavadarci, koja ima 38 741 stanovnika (po popisu iz 2002.).[1]
Povijest
Tikveška kotlina puna je arheoloških nalaza iz antike: Helenizma, Rima i Bizanta. Kod sela Marena pronađen je spomenik iz rimskog vremena s natpisom, kod mjesta Domovica (u gradu) otkopani su grobovi, temelji zgrada i vodovodni kanali. Kod nalazišta Moklište na obali rijeke Luda Mara, nalazište je i rimskih vremena, s kamenim dijelovima zgrada.
Po dolasku Slavena u ove krajeve, tijekom VI. i VII st. propada obližnji rimski grad Stobi, a njegovu važnost preuzima mistična Dukena, koja se nalazila najvjerojatnije 2,5 km sjevernije od današnjih Kavadaraca, ispod brda Ljubeš. Ali i Dukena je ubrzo propala, i nije se više obnovila.
U XIV. st. Tikveški kraj podpao je pod vlast Otomanskog carstva. Kavadarci je malo selo u kojem stoluje beg, koji je tu podigao svoju kulu.
Dolazak željeznice u Vardarsku dolinu 1873. godine, značio je puno i za Kavadarce, tada se ubrzava razvoj mjesta, počinje raditi sajam, s dva sajmena dana (veći u srijedu i manji u petak).
Tako je 1875. godine u turskim dokumentima zabilježeno da je tadašnje Kavadarce, gradić od 2000 stanovnika u Bitoljskom pašaluku.
1894. godine na poticaj Dame Grujeva osnovan je makedonski revolucionarni komitet VMRO-a.
19. lipnja 1913. godine podignut je ustanak protiv srpskih snaga koje su zauzele Tiveški kraj nakon balkanskih ratova. Ubrzo su oslobođeni Kavadarci, Negotino, Vataša kao i većina sela u Tikveškom kraju, ali su se srpke okupacione snage brzo pribrale i ugušile ustanak, te pobile oko 500 ustanika. Poslije balkanskih ratova, dolazi do velikog iseljavanja muslimanskog stanovništva iz grada i okolice, većina muslimanskih stanovnika iselila se u razdoblju 1935. – 1936. U ovom vremenu dolazi do velikog i značajnog povećanja mjesta koje postaje upravno i gospodarsko sjedište Tikveške kotline.
Zabilježeno je da je 1922. godine u gradu bilo 220 malih dućana, 155 zanatlija, 61 trgovina te 4 miješana objekta. Razvoj je nakratko prekinut za Bugarske okupacije u Prvog svjetskog rata.
Za Drugog svjetskog rata za bugarske okupacije, desio se incident kod sela Vataša, u okolici Kavadarca, kad su Bugarske snage za odmazdu ubile grupu od 12 mladića. Nakon rata Vataškim žrtvama podignut je spomenik u rodnom selu. Kavadarci su oslobođeni 7. rujna 1944. godine.
Zemljopisne odlike
Grad se smjestio u središnjem dijelu Tikveške kotline na obalama rijeke Luda Mara, na nadmorskoj visini od 230-270 m. Od glavnog grada Skopja je udaljen 105 km, a od najbližeg Negotina 10 km (tu je najbliža željeznička stanica, a od Prilepa je udaljen 51 km.
Gospodarstvo
Glavna djelatnost u Kavadarcima je vinogradarstvo, a najpoznatija je vinarija Tikveš, danas pored nje ima i puno drugih manjih.
Feni Industries A D (rudnici i industrija nikla, čelika i antimona) najveći je poslodavac u Kavadarcima, poduzeće za otkup i preradu duhana Alliance One Macedonia AD i tvornicu metalnih proizvodaMetalex Arhivirana inačica izvorne stranice od 12. listopada 2009. (Wayback Machine).
Stanovništvo
Po posljednjem popisu stanovništa grad Kavadarci imao je 28 330 stanovnika,[2] a njihov sastav bio je sljedeći:
ostali 77 (0,245%)
Sjeverna Makedonija
