Katuni | |
---|---|
Država | ![]() |
Županija | ![]() |
Općina/grad | Šestanovac |
Najbliži veći grad | Omiš |
Površina | 24,2 km2 [1] |
Koordinate | 43°28′48″N 16°55′20″E / 43.480°N 16.9223°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 455 [2] |
– gustoća | 19 st./km2 |
Poštanski broj | 21256 Cista Provo |
Pozivni broj | +385 (0)21 |
Autooznaka | ST |
Katuni na zemljovidu Hrvatske |
Katuni su selo u općini Šestanovcu, nedaleko od grada Omiša u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Od glavnog grada županije Splita udaljeni su 47 kilometara. Nalaze se na povijesnom prostoru nekadašnje župe Radobilje, koja je i danas naziv za ovaj kraj.
Po popisu stanovništva iz 2011. godine u Katunima obitavaju 562 stanovnika, što je u odnosu na prethodni popis iz 2001. godine pad od ukupno 242 osobe.
Naselje se nalazi istočno od Kreševa, a sjeverozapadno od Šestanovca. Dalje prema jugozapadu su Omiš i prema sjeverozapadu Split. Povijesno je dijelom starohrvatske župe koja je postojala na tom području; Radobilje. Zemljopisno je dio Omiške krajine i Dalmatinske zagore. Nalazi se nedaleko od planine Biokovo i slapova Gubavice. Poput cijele Dalmacije sadržava pretežito krški kamen s obiljem ponikava i drugih "spremišta" vode. Dobar dio sela prekrivaju biljne površine među kojima se ističu mješovite listopadno-zimzelene šume u kojima listopadno drveće predvladava. U poljima u kršu nalazi se plodna crvenica gdje se uzgajaju tradicionalne kulture. Selo je patronimički podijeljeno na niz različitih zaselaka koja nose ime po prezimenu koje u njima predvladava.[3]
Najveći dio radno sposobnog katunskog stanovništva radi u okolnim mjestima Šestanovac i Zadvarje ili u gradovima Splitu i Omišu. Dobar dio stanovništva je umirovljen, a manji i nezaposlen. Ostali imaju svoja manja ili veća seoska-poljoprivredna gospodarstva. Najveći dio Katunjana uzgaja voće, povrće, a neki i stoku za vlastite potrebe. Posebno je razvijeno maslinarstvo i vinogradarstvo. Nekoliko kućanstava ima svoje apartmane gdje ugošćuju ljubitelje seoskog turizma. Sav društveni život mještana odvija se u susjednom Šestanovcu gdje se nalaze trgovine, ambulanta, ljekarna, kafići i mesnice. U prošlosti je stanovništvo živjelo isključivo od stočarstva i poljoprivede. Oni su imali tu sreću da se najpoznatija tržnica-"Zadvarski pazar" nalazila udaljena svega par kilometara u mjestu Zadvarju, a na nju su dolazili trgovci iz svih okolnih sela te drugih dijelova Hrvatske i BiH. Urbanizacijom 70-ih godina prošlog stoljeća značaj joj se smanjuje, no i danas se održava utorkom te je vrlo čuvena. Osim prodaje novcima tamo se vršila i robna razmjena. Trgovački putovi bili su otvoreni prema Bosni i Hercegovini gdje su se prodavale smokve i druge namirnice po načelu "kilo za kilo" jer se u to vrijeme među običnim pukom rijetko trgovalo novcem. U zimskim mjesecima bosanski i hercegovački poljoprivrednici dovozili bi sijeno i krumpir, te ih mijenjali za vino i rakiju prema dogovorenoj vrijednosti. U to vrijeme su se rijetki visoko-obrazovani pojedinci u pravilu iseljavali. Do početka 60-ih u zaseoku Merčepima nalazila se osnovna škola (četveroljetka), a nakon njenog zatvaranja djeca se školuju u osnovnoj školi u Šestanovcu. Pristup vodi imali su iz raznih ponikava i šumskih bunara, a najvećim dijelom iz vlastitih "čatrnja".
Danas je cijelo mjesto spojeno na Omiški vodovod te na taj način dobiva vodu. U mjestu je tijekom 2016. instalirana vjetroelektrana s 12 vjetroagregata.
Selo Katuni je županijskom cestom koja prema zapadu vodi u Omiš i Split, a na istoku u Šestanovac i Imotski relativno dobro povezano s ostatkom svijeta. Redovita učenička linija vodi učenike u mjesto Šestanovac i grad Omiš gdje se isti školuju. Postoji redovita autobusna linija prema Omišu odakle postoje linije za bilo gdje. Hrvatska autocesta A1 sa svojim čvorištem u Šestanovcu, od Katuna je udaljena dva kilometra. Ovo čvorište Katune brže povezuje sa svijetom i predstavlja veliki korak naprijed i u smislu njihova vlastitog razvitka.
1991. smanjeno je izdvajanjem dijelova područja naselja koji su pripojena naseljima Šestanovac i Zadvarje, (općina Zadvarje). Od 1857. do 1961. sadrži dio podataka za naselje Šestanovac, kao i dio podataka za naselje Zadvarje, od 1857. do 1971. Popis stanovništva iz 1981. godine je zadnji koji je pokazao porast broja stanovnika, a od tada stanovništvo konstantno opada. Popisom stanovništva iz 2011. godine u Katunima su prebrojana 562 stanovnika što je u odnosu na 2001. godinu kada ih je bilo 804 izrazit pad.
broj stanovnika | 962 | 1176 | 1168 | 1376 | 1522 | 1727 | 1801 | 1643 | 1613 | 1476 | 1496 | 1227 | 1266 | 959 | 804 | 562 | 455 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Začetnik zamisli o izgradnje spomenika je don Većeslav Šupuk, i sam zaslužan za hrvatske ratnike iznimnom skrbi i pomoći od lijekova do jeepova koje je nabavljao uz pomoć naših ljudi u Domovini i inozemstvu.
Spomenik je kod crkve Posrednice svih milosti, graničnoj crkvi između dvaju sela. Spomenik je s katunske strane. Postavljen je nasuprot spomenika hrvatskim braniteljima. 2. lipnja 2001. u subotu otkriven je spomenik dr. Franji Tuđmanu. Otkrio ga je njegov sin, dr. Miroslav Tuđman. Otkrivanju je nazočilo oko 8 tisuća posjetitelja uz brojne osobe iz javnoga, kulturnog i društvenoga života Republike Hrvatske. Održan je prigodni kulturno-umjetnički program. Sudjelovao je prvak splitske opere g. Ratomir Kliškić i pjevacka klapa iz Kostanja. Prije svečanog otkrivanja slavljena je sv. misa braniteljima hrvatske domovine i u čast hrvatske neovisnosti. Mnoštvu su se poslije mise obratili Mirko Čondić, Luka Podrug, Nenad Ivanković, dr. Branimir Lukšić i Miroslav Tuđman. Uvodno su govorili Većeslav Šupuk i fra Kruno Vukušić.
Spomenik je mase oko 25 tona. Izgrađen je od granitnog mramora. Isklesali su ga hrvatski akademski kipari Mladen Mikulin i Krešimir Rod. Kip je visoki reljef dr. Tuđmana koji je opisan na sljedeći način
"u mitskoj pozi kako nakon ljubljenja i puštanja kuta zastave na Zvonimirovoj tvrđavi u kraljevskom Kninu stišće ruke i suznih očiju kao da kaže: Slobodni smo! U simboličkom i općealegorijskom smislu spomenik je sasvim uspio jer već i sam kamen kao materijal daje osnovu za dimenziju više u sagledavanju biti poruke. U pozadini je velika gromada, koja može simbolizirati i kulu i planinu i snagu dinarskoga krša, ali i cijele Domovine; gotovo u sredini je u reljefu dubinski izvučen jasan lik dr. Tuđmana u već spomenutoj pozi, dok je iza njega naznačena hrvatska trobojnica." Ferdo Šarić
Na svečanosti otkrivanja spomenika rečeno je da će Splitsko-dalmatinska županija zauzeti se da bi ovaj prostor postao središnje okupljalište makar središnje Dalmacije za Dan državnosti i Dan zahvalnosti. Na bočnoj strani spomenika uklesan je Tuđmanov sveti i neporecivi aksiom: "Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što."[7]
Poznate osobe koje su se rodile u Katunima ili su podrijetlom iz ovog kraja.
Preko trideset godina župnik je u župi koja obuhvaća selo Kreševo i Katune do umirovljenja bio don Većeslav Šupuk.
|