Jaje ima široku primjenu u kulinarstvu, zbog svoje velike hranjive vrijednosti kao i zbog velikog broja raznovrsnih jela, koja se mogu pripremiti od njih. Veliki sadržaj bjelančevina i kolina, jaja svrstava u istu kategoriju kao i meso unutar piramide prehrane.

Masovna proizvodnja kokošjih jaja je važna poljoprivredna grana. U 2009. godini u svijetu je proizvedeno oko 62,1 milijuna metričkih tona jaja, od oko 6,4 milijardi kokoši.

Pored kokošjih jaja za prehranu se koriste jaja gusaka, pataka, pura i prepelica, ali u mnogo manjoj mjeri.

Jaja su, uz meso i ribu, jedna od osnovnih namirnica bogata bjelančevinama. Jaja mogu biti izbor za sve obroke u danu, a mogućnost njihove pripreme je vrlo široka.^[1]

Neka od jela od jaja su:

• kuhana jaja
• jaje na oko
• omlet
• kajgana
• fritaja
• punjena jaja
• poširana jaja
• španjolski omlet
• pita od jaja (jajuša)
• umak od jaja
• jaja u marinadi

Prema načinu uzgoja, jaja se označavaju:

• 0 - jaja iz ekološkog uzgoja
• 1 - jaja iz slobodnog uzgoja
• 2 - jaja iz štalskog (podnog) uzgoja
• 3 - jaja iz kaveznog (baterijskog) uzgoja

Prema kakvoći jaja su:

• A klasa-ekstra i A klasa (svježa jaja) ili
• B klase (jaja namijenjena za preradu)^[2][3]
• Industrijska jaja (nepodobna za prehranu ljudi ili preradu u prehrambenoj industriji)- sirovina za pripremu cjepiva, pripremu podloga za rast mikroorganizama, izdvajanje lizozima (konzervans), izdvajanje lecitina (emulgator), pripremu hrane za životinje

Po veličini jaja se razvrstavaju u 4 klase/razreda:

• P - patakunska (teža od 600 g)^[4]
• XL - vrlo velika (teža od 73 g)
• L - velika (63 - 73 g)
• M - srednja (53 - 63 g)
• S - mala (lakša od 53 g)

• tekući
• koncentrirani
• dehidratizirani (u prahu)
• kristalizirani
• zamrznuti
• koagulirani proizvodi