Istriotski jezik | |
' | |
Države | Hrvatska |
Regije | Istra |
Govornici | 300-400 |
Razredba | indoeuropski |
Jezični kôd | |
ISO 639-3 | ist |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Istriotski (ISO 639-3: ist) je zapadnoitalski jezik koji se danas očuvao tek na području gradova Vodnjana i Rovinja u Istri, Hrvatska. Prema procjenama, jezik ima tek nekoliko desetaka aktivnih govornika i oko 300 ljudi koji ga razumiju i mogu se djelomice njime služiti.[1] Pripada s talijanskim i još četiri jezika užoj italo-dalmatskoj podskupini.
Istriotski ili istroromanski jezik, skupina je predmletačkih autohtonih romanskih govora istarskog poluotoka, a čini jezični otok na jugu Istre.[2][3] Istriotski je podrijetlom izravno od srednjovjekovnog latinskog.[4] U prošlosti je bio rašireniji, a danas njime govori 3000 ljudi i govornici su uglavnom stariji stanovnici u samo šest mjesta - Rovinju, Vodnjanu, Fažani, Galižani, Balama i Šišanu. Potiskuje ga istromletački. Ipak, postoji nekoliko rječnika istriotskih govora i vrijedna književna produkcija na istriotskom; na rovinjskome su pisali Ligio Zanini[5] i Giusto Curto, na vodnjanskome piše Loredana Bogliun, a na balskome Romina Floris.[2][3]
Na istriotski snažno utječe istromletački i snažna je venecijanizacija, ali usprkos tome istriotski je sačuvao brojne svojstvene osobine poput nastavka - o ondje gdje je mletački - e (la lato - mlijeko; la carno - meso; sempro - uvijek; posebnost koja je nazočna i u starom veronskom), te jedinstven oblik za 1. i 2. lice u budućem vremenu i u kondicionalu (magnarè - jest ću, jest ćeš; magnaràvi - ja bih jeo, ti bi jeo).[2]
Uz istriotski je u svezi vodnjanski diskant bassi, dvoglasno pjevanje, najniži stupanj našeg pučkog pjevanja.[4]
Radi očuvanja i promicanja istriotskog organiziran je Festival istriotskog narječja koji se održava svake godine počevši od 2013. godine.[2][3]
Tablica odnosa istriotskog rječnika s latinskim i usko povezanim romanskim jezicima:
Istriotski | Talijanski | Latinski | Venetski | Bisiacco | Hrvatski |
---|---|---|---|---|---|
ciave | chiave | clave(m) | ciave | ciave | ključ |
nuoto | notte | nocte(m) | note/not | note | noć |
cantà | cantare | cantare | cantar | cantar | pjevati |
càvara | capra | capra(m) | càvara | cavra | koza |
lengua | lingua | lingua(m) | lengua | lengua | jezik |
piassa | piazza | platea(m) | piassa | piassa | trg |
ponto | ponte | ponte(m) | ponte/pont | pont | most |
ceza | chiesa | ecclesia(m) | cexa | cesa | crkva |
uspadal | ospedale | hospitale(m) | ospedal | ospedal | bolnica |
furmajo | formaggio/cacio | caseu(m) lat.vulg.formaticu(m) |
formajo | formai | sir |
Sljedeće je pjesma Grièbani koju je napisao Ligio Zanini[5] rovinjskim dijalektom (Rovigno).
Istriotski | Talijanski | Hrvatski |
---|---|---|
La nostra zì oûna longa cal da griebani: |
La nostra è una lunga strada irta di sassi: |
Naš je put dug i zasut kamenjem: |
|