Grga Novak


Rođenje	2. travnja 1888. Hvar, Hrvatska
Smrt	7. rujna 1978. Zagreb, Hrvatska
Narodnost	Hrvat
Polje	povijest arheologija zemljopis
Institucija	Zagrebačko sveučilište Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Portal o životopisima

Grga Novak (Hvar, 2. travnja 1888. – Zagreb, 7. rujna 1978.), hrvatski povjesničar i arheolog.

Životopis

[uredi | uredi kôd]

Povijest, arheologiju i geografske znanosti studirao je u Zagrebu, Pragu i Beču. Bio je profesor povijesti starog vijeka na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, te predsjednik JAZU od 1958. do 1978. godine.

U središtu Novakova zanimanja je Dalmacija, čiju političku, kulturnu i gospodarsku povijest obrađuje u nizu znanstvenih dijela. Istraživao je Grapčevu špilju, uvalu Pokrivenik (špilja Badanj) i Markovu špilju na Hvaru, Vela spila na Korčuli,^[1] te antičke lokalitete, a posebice se bavio grčkom kolonizacijom jadranskih otoka i obale. Ova sustavna arheološka iskapanja otkrila su dotad nepoznatu neolitsku kulturu hrvatskoga jadranskog pojasa.

Radovi

[uredi | uredi kôd]

Novak, Grga. 1977. Mletačka uputstva i izvještaji. Dio VIII. Od 1672 do 1680. Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol.51. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1972. Mletačka uputstva i izvještaji. Dio VII. Od 1621 do 1671. Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol.50. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1972. Povijest Dubrovnika (hrvatski i francuski). JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1970. Mletačka uputstva i izvještaji. Dio VI. Od 1588 do 1620. Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol.49. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1967. Egipat. Prethistorija-Faraoni-Osvajači-Kultura. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1966. Mletačka uputstva i izvještaji. Dio V. Od 1591 do 1600. Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol.48. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1978. [1965] Povijest Splita. Knjiga 3. (Od 1797 do 1882). Čakavski sabor. Split. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
Novak, Grga. 1978. [1961] Povijest Splita. Knjiga 2. (Od 1420 do 1797). Čakavski sabor. Split. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
Novak, Grga. 1964. Mletačka uputstva i izvještaji. Dio IV. Od 1572 do 1590. Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium, vol.47. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1961. Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća. Vojnoizdavački zavod JNA Vojno Delo. Beograd.
Novak, Grga. 1961. Vis. Od VI. st prije nove ere do 1941.godine. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 1978. [1957] Povijest Splita. Knjiga 1. (Od prethistorijskog vremena to 1420). Čakavski sabor. Split. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
Novak, Grga. 1955. Prethistorijski Hvar. Grapčeva špilja. JAZU. Zagreb.
Novak, Grga. 2004. [1944] Prošlost Dalmacije. Knjiga 2. Od Kandijskog rata do Rapalskog ugovora. Slobodna Dalmacija i Marjan Tisak. Split. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
Novak, Grga. 2004. [1944] Prošlost Dalmacije. Knjiga 1. Od najstarijih vremena do Kandijskog rata. Slobodna Dalmacija i Marjan Tisak. Split. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
Novak, Grga. 1932. [1928] Razvitak moći plovidbe na Jadranu. Mjesni odbor II. Jadranske straže. Zagreb. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)
Novak, Grga. 1972. [1924] Hvar kroz stoljeća. Historijski Arhiv - Hvar. I. Narodni Odbor Općine Hvar CS1 održavanje: nepreporučeni parametar - origyear (pomoć)

Poveznice

[uredi | uredi kôd]

Vela spila

Izvori

[uredi | uredi kôd]

↑ Arheološka istraživanja na otocima Korčuli i Hvaru u 1951. i 1952., Ljetopis JAZU, 59, Zagreb 1954.)

Grga Novak (1888-1978) : nekrolog, Anali Centra za znanstveni rad u Osijeku 1/1981.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Novak, Grga, Hrvatska enciklopedija
Vjekoslav Maštrović, Bibliografija radova Grge Novaka, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru 6-7/1960.

Nedovršeni članak Grga Novak koji govori o hrvatskom znanstveniku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

v • r • u Rektori Sveučilišta u Zagrebu

19. stoljeće	Matija Mesić (1874. – 1875.) • Stjepan Spevec (1875. – 1876.) • Anton Kržan (1876. – 1877.) • Kosto Vojnović (1877. – 1878.) • Franjo Maixner (1878. – 1879.) • Franjo Iveković (1879. – 1880.) • Aleksandar Bresztyenszky (1880. – 1881.) • Franjo Marković (1881. – 1882.) • Feliks Suk (1882. – 1883.) • Blaž Lorković (1883. – 1884.) • Đuro Pilar (1884. – 1885.) • Gustav Baron (1885. – 1886.) • Franjo Vrbanić* (1886. – 1887.) • Tadija Smičiklas (1887. – 1888.) • Antun Franki (1888. – 1889.) • Luka Marjanović (1889. – 1890.) • Natko Nodilo (1890. – 1891.) • Ivan Bujanović* (1891. – 1892.) • Josip Pliverić* (1892. – 1893.) • Vinko Dvoržak (1893. – 1894.) • Antun Maurović (1894. – 1895.) • Franjo Spevec (1895. – 1896.) • Armin Pavić (1896. – 1897.) • Juraj Dočkal (1897. – 1898.) • Josip Šilović (1898. – 1899.) • Đuro Arnold (1899. – 1900.)

20. stoljeće	Rudolf Vimer (1900. – 1901.) • Franjo Vrbanić* (1901. – 1902.) • Vjekoslav Klaić (1902. – 1903.) • Ivan Bujanović* (1903. – 1904.) • Josip Pliverić* (1904. – 1905.) • Antun Heinz (1905. – 1906.) • Antun Bauer (1906. – 1907.) • Milivoj-Klement Maurović (1907. – 1908.) • Gustav Janeček (1908. – 1909.) • Josip Volović (1909. – 1910.) • Julije Rorauer (1910. – 1911.) • Julije Domac (1911. – 1912.) • Josip Pazman (1912. – 1913.) • Edo Lovrić* (1913. – 1914.) • Đuro Korbler (1914. – 1915.) • Fran Barac (1915. – 1916.) • Ernest Miler* (1916. – 1917.) • Julije Golik (1917. – 1918.) • Ivan Angelo Ruspini (1918. – 1919.) • Ladislav Polić* (1919. – 1920.) • Karlo Radoničić (1920. – 1921.) • Vladimir Varićak (1921. -1922.) • Đuro Nenadić (1922. – 1923.) • Stjepan Zimmerman (1923. – 1924.) • Ladislav Polić* (1924. – 1925.) • Drago Perović (1925. – 1926.) • Ernest Miler* (1926. – 1928.) • Josip Belobrk (1928. – 1932.) • Albert Bazala (1932. – 1933.) • Đuro Stipetić (1933. – 1935.) • Stanko Hondl (1935. – 1937.) • Edo Lovrić* (1937. – 1938.) • Andrija Živković (1938. – 1940.) • Stjepan Ivšić (1940. – 1943.) • Božidar Špišić (1943. – 1944.) • Stjepan Horvat (1944. – 1945.) • Andrija Štampar (1945. – 1946.) • Grga Novak (1946. – 1947.) • Andrija Mohorovičić (1947. – 1949.) • Marko Kostrenčić (1949. – 1950.) • Antun Barac (1950. – 1951.) • Franjo Bošnjaković (1951. – 1952.) • Teodor Varićak (1952. – 1953.) • Željko Marković (1953. – 1954.) • Hrvoje Iveković (1954. – 1956.) • Zoran Bujas (1956. – 1958.) • Marijan Horvat (1958. – 1960.) • Vladimir Serdar (1960. – 1963.) • Slavko Macarol (1963. – 1966.) • Jakov Sirotković (1966. – 1968.) • Ivan Supek (1968. – 1972.) • Predrag Vranicki (1972. – 1976.) • Drago Grdenić (1976. – 1978.) • Ivan Jurković (1978. – 1982.) • Zvonimir Krajina (1982. – 1986.) • Vladimir Stipetić (1986. – 1988.) • Zvonimir Šeparović (1988. – 1990.) • Marijan Šunjić (1990. – 1998.) • Branko Jeren (1998. – 2002.)

21. stoljeće	Tomislav Ivančić** • Helena Jasna Mencer (2002. – 2006.) • Aleksa Bjeliš (2006. – 2014.) • Damir Boras (2014. – 2022.) • Stjepan Lakušić (2022 – danas)

*rektor u dvama, neuzastopnim mandatima **izabran, no podnio ostavku prije stupanja na dužnost

v • u Predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Franjo Rački (1866. – 1886.) • Pavao Muhić (1887. – 1890.) • Josip Torbar (1890. – 1900.) • Tadija Smičiklas (1900. – 1914.) • Tomislav Maretić (1914. – 1918.) • Vladimir Mažuranić (1918. – 1921.) • Gustav Janeček (1921. – 1924.) • Gavro Manojlović (1924. – 1933.) • Albert Bazala (1933. – 1941.) • Tomo Matić (1942. – 1945.) • Andrija Štampar (1947. – 1958.) • Grga Novak (1958. – 1978.) • Jakov Sirotković (1978. – 1991.) • Ivan Supek (1991. – 1997.) • Ivo Padovan (1997. – 2003.) • Milan Moguš (2004. – 2010.) • Zvonko Kusić (2011. – 2018.) • Velimir Neidhardt (od 2019.)