Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu (s dominantnim refleksom slabog poluglasa kao otvorenom e);

Riječ je o govorima koji su nekoć bili srodni dubrovačkom dijalektu, odnosno graničnom područjima, prijelazu prema zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu.

Glavne karakteristike govora;

• dvosložni refleks jata (no postoje i iznimke, jednosložni jat, čak i ekavizmi)
• refleks slabog poluglasa kao otvoreno e (ä) uz mjestimično čuvanje poluglasa
• adrijatizmi i lokalizmi
• jednačenje [č] i [ć] te [dž] i [đ] u Mulu u Boki
• u nekim govorima se čuva i fonem [x]
• češće se čuva fonem [f]
• dočetno -m obično prelazi u -n
• južni dio Boke ima dvonaglasni sustav (kratki i dugi naglasci), dok je sjeverni dio novoštokavske jekavštine, granica je kod Risna
• deklinacija je novoštokavska (izjednačenje dativa, lokativa i instrumentala u množinskim padežima), zetska bi bila (izjednačavanje genitiva i lokativa te dativa i instrumentala), međutim nje nema u ovom dijalektu
• infinitiv je kraći
• mnogo je romanizama na obali
• izrazita je lokalna diferencijacija, postoje tri skupine;
  • Perast, Strp i Morinj (opatija sv. Đorđa)
  • Luštica, Krtoli i Prevlaka (miholjska)
  • Vrmac i Dobrota (kotorski distrikt)

Govornici Bokeljskih govora su Bokelji, odnosno Bokeljski Hrvati.

Predloženo je da se ovaj dio članka izdvoji u novi članak. (Rasprava)

Čine govore Crnogoraca koji su se u 17. stoljeću preselili iz Crmnice u Istru, oko mjesta Peroj. Karakteristike su;

• obično dvosložni ijekavski refleks jata, rjeđe ikavski
• otvoreno e (ä) dominantantni refleks poluglasa, s time da je u nenaglašenim slogovima otvorenost manja
• svako dugo a daje stražnje a (međuvrijednost između [a] i [o])
• česti su romanizmi
• crkveni vokabular je pravoslavan (krst, manastir, voskrsenje)
• govornici obično znaju i čakavski, a izraziti su višejezični govornici

Porijeklo govora je župa Crmnica, vjerojatno uz druga crnogorska mjesta (krajnji jug današnje Crne Gore).

• Manjinski jezici u Hrvatskoj

• Josip Lisac, Hrvatska dijalektologija 1. - Hrvatski dijalekti i govori štokavskog narječja i hrvatski govor torlačkog narječja, Golden Marketing - Tehnička knjiga, 2003.
• Iva Lukežić, Zajednička povijest hrvatskih narječja - 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, 2012.