Glavni oblik molitve jest Gospina krunica. Svaka se krunica obično moli i uz svojstvene litanije ili zazive. Postoji više od 130 krunica.[1]
- Bijela krunica ili Krunica nevine dječice[2]
- Božićna krunica (moli se od sv. Andrije 30. studenoga do Božića)
- Franjevačka krunica (Krunica Sedam radosti Marijinih)
- Fatimska krunica
- Krunica arkanđela Mihovila (Mihaela), poznata i kao »Anđeoska krunica«[3][4]
- Krunica Bezgrješnom začeću
- Krunica Božjeg milosrđa (Faustina Kowalska)
- Krunica Djeteta Isusa (odobrio papa Pio IX.)
- Krunica djeteta Božjega
- Krunica Gospe od suza
- Krunica Imenu Isusovu
- Krunica Isusova utjelovljenja
- Krunica Predragocjene Krvi Kristove
- Krunica Presvetom oltarskom sakramentu
- Krunica Majci od Neprestane pomoći
- Krunica sv. Ane
- Krunica sv. Benediktu, zaštitniku Europe
- Krunica sv. Josipu
- Krunica sv. Nikoli Taveliću
- Krunica sv. Rite
- Krunica za duše u čistilištu
- Krunica za svećenike[5]
- Mala Gospina krunica
- Mala krunica na čast Presvetog Srca Isusova
- Mala krunica arkanđela Rafaela
- Misijska krunica
- Zlatna krunica (na čast Presvetog Srca Isusovog)
- ↑ Velika knjiga krunica, Verbum: Split, 2024., ISBN 978-953-235-876-6
- ↑ Bijela krunica ili Krunica nevine dječice Udruga Betlehem
- ↑ Krunica sv. Mihaela Arhanđela
- ↑ Anđeoska krunica
- ↑ Krunica za duše svećenika
 | Wikicitati imaju zbirke citata o temi Krunica |
| |||||