Antunovac | |
---|---|
Antunovac, centar naselja i rimokatolička crkva "Sv. Antun" | |
Država | Hrvatska |
Županija | Osječko-baranjska |
Načelnik | Davor Tubanjski (HDZ) |
Naselja | 2 općinska naselja |
Površina | 56,8 km2 [1] |
Površina središta | 37,7 km2 |
Koordinate | 45°29′N 18°41′E / 45.49°N 18.68°E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 3411 [2] |
– gustoća | 60 st./km2 |
Urbano | 2036 |
– gustoća | 54 st./km2 |
Poštanski broj | 31107 Osijek |
Stranica | opcina-antunovac |
Antunovac na zemljovidu Hrvatske |
Antunovac je općina u Hrvatskoj. Smještena je u Osječko-baranjskoj županiji.
Općina Antunovac smještena je 5 km južno od Osijeka u Osječko-baranjskoj županiji, a čine ju dva naselja:
Ukupna površina je 57 km2 . Od toga poljoprivredne površine čini 4.999 ha, a šumske površine 111 ha
Prema popisu stanovištva iz 2001. godine općina Antunovac imala je 3.559 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:
Nacionalni sastav, 2001.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine općina je imala 3.703 stnovnika, od toga u naseljima:
broj stanovnika | 521 | 1325 | 1312 | 1748 | 1807 | 2066 | 2285 | 2555 | 3787 | 3468 | 3889 | 4201 | 4152 | 4246 | 3559 | 3703 | 3411 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
broj stanovnika | 158 | 344 | 483 | 812 | 862 | 962 | 1144 | 1402 | 2184 | 1968 | 2422 | 2659 | 2579 | 2692 | 2283 | 2181 | 2036 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Naselje Antunovac u pisanim tragovima se spominje 1839. godine pod mađarskim nazivom Antafalu, a hrvatsku inačicu Antunovac nalazimo iz 1851. godine. Porijeklo imena vezano je uz spomen nekadašnjem vlasniku posjeda Antunu Adamoviću. Već 1880. godine na posjedu grofa Adamovića starosjedioci Mađari sagradili su kapelu Sv. Antuna. Zanimljiv je i podatak da se sve do 1924. godine u ovom mjestu govorilo mađarskim jezikom. U razdoblju od 1900. do 1992. godine naselje je nosilo ime Tenjski Antunovac, a od tada nosi prvotni, stari naziv Antunovac. Od kraja 1944. godine pa sve do 1953. godine, shodno povijesnim događanjima na ovim područjima nacionalna struktura stanovništva se mijenja kako u Antunovcu tako i u Ivanovcu, gdje su prvotni nasljenici njemačke nacionalnosti protjerivani, a u napuštene kuće se uglavnom useljava stanovništvo iz Hrvatskog zagorja i Dalmacije, koje se doseljava u potrazi za plodnom zemljom te se vrši nova razdioba zemljišta naseljenicima.
Iako se prvi pisani tragovi spomena naselja Ivanovac odnosno Ivanfalo nalaze, premda ne na istom lokalitetu, u popisu papine desetine 1332. godine, a posebno u popisu posjeda plemića Gašpara Korođa iz 1469. godine, zasigurno znamo da je Ivanovac na ovom današnjem lokalitetu, na tada praznom mjsetu naseljene 1836. godine i od tada se razvija. Naziv mjesta se zadržao sve do dolaska novoga vlasnika velikog dijela zemljišta pokraj Antunovca i Ivanovca, srbina Jovana Maksimovića, te se pod velikim političkim utjecajem naziv mjesta 1875. godine mijenja u Jovanovac. Promjenama na vanjsko-političkom planu, te osnivanjem samostalne Republike Hrvatske i raskidanjem svih državnopravnih sveza 1991. godine s dotadašnjom SFRJ počinje borba za neovisnost. U Domovinskom ratu mještani su prognani iz svojih domova, a od 5. prosinca 1991. godine Antunovac je okupiran. Već 1992. godine mještani se počinju vraćati u svoje domove u Ivanovcu, a završetkom Domovinskog rata 1995. godine, tijekom procesa mirne reintegracije, u napuštene domove vraćaju se i mještani Antunovca.[4] Ivan Anušić bio je načelnik općine od 2005. do 2017. godine.
|