Temida | |
---|---|
![]() Themida od Ramnuta, Atika, od vajara Chairestratosa, cca. 280 p. n. e.[1] | |
Grupe | Titani |
Roditelji | Uran i Geja |
Suprug(a) | Zeus |
Braća | Titani, Centimani, Kiklopi,Giganti, Nerej, Fork, Pont, Piton, Taumant, Tifon, Uran |
Sestre | Melijade, Erinije, Afrodita, Euribija, Keta |
Mitologija | Grčka mitologija |
Temida (grč. Θέμις, Thémis: zakon prirode, red)[2] u grčkoj mitologiji je boginja i personifikacija pravde, božanskog poretka, zakona i običaja. Ona je jedno od dvanaestoro Titana, djece Geje i Urana, i druga Zeusova žena. Povezana je s proročanstvima, uključujući Proročište iz Delfija. Njen simbol je Vaga pravde.
Klasični opisi Temide opisuju ženu trezvenog izgleda koja drži vagu.[3] Temida je boginja zemlje veoma nalik svojoj majci, Geji, i u nekim pričama je teško razlikovati njih dvije.[4] Neki klasični prikazi Temide prikazuju je kako drži mač.[5]
Kada se Temida zanemari, Nemesis donosi pravednu i gnjevnu odmazdu; tako je Temida dijelila mali hram u Ramnousu sa Nemesisom.[6] Temida nije gnjevna; kada se izbezumljena Hera vratila na Olimp nakon svađe sa Zeusom, Temida, "ljupkih obraza", prva joj je ponudila šolju.[7]
Temida je vodila pravilan odnos između muškarca i žene, osnovu ispravno uređene porodice (porodica se smatrala stubom dema). Sudije su često nazivane "themistopóloi" (Temide). To je bila i osnova za red na Olimpu. Čak ju je i Hera oslovljavala sa "Lejdi Temida".[8]
Temida se pojavljuje u Hesiodovoj Teogoniji kao prvo zabilježeno pojavljivanje Pravde kao božanske ličnosti. Oslanjajući se ne samo na društveno-religijsku svijest svog vremena već i na mnoge od ranijih kultnih religija, Hesiod je opisao sile svemira kao kosmička božanstva. Hesiod je prikazao vremensku pravdu, Diku, kao kćerku Zeusa i Temide. Dika je sprovodila zakon presudama i kaznama i zajedno sa svojom majkom Temidom izvršavala konačne odluke Mojri.[9]
U drami Vezani Prometej, koja se tradicionalno pripisuje Eshilu, Prometej kaže da se Temida naziva mnogim imenima, uključujući i Geja.[10]
Temida je sagradila Proročište u Delfima i sama je bila prorok.[11] Prema drugoj legendi, Temida je dobila Proročište u Delfima od Geje i kasnije ga dala Febi, koja ga je poklonila svom unuku Apolonu kao rođendanski poklon.[12] Prema Eforu, Temida je pomogla Apolonu da pronađe proročište, s namjerom da pomogne čovječanstvu.[13] Neki primjeri Temidinih vizija; U priči o Driope u Ovidijevim metamorfozama, Temida upozorava bogove na predstojeći građanski rat u Tebi.[14] U drugoj priči ona upozorava Zeusa i Posejdona da se ne ožene Tetidom jer će njen sin biti moćniji od svog oca.[15] Prema Ovidiju, Temida je, a ne Zeus, bila ta koja je rekla Deukalionu da baci kosti "svoje Majke" preko ramena kako bi stvorio novu rasu čovječanstva nakon potopa.[16] Takođe, prema Ovidiju, Temida je prorekla da će Zeusov sin ukrasti zlatne jabuke iz Atlasovog voćnjaka.[17]
U Homerovoj Ilijadi ona ima zadatak da pozove bogove na vijeće na Olimpu od strane Zeusa.[18]
Temida je bila prisutna na Delosu kako bi svjedočila rođenju Apolona, i njegovala ga je nektarom i ambrozijom.[19] U svojoj De Astronomici, Higin navodi Temidu, pored nimfe Amalteje, kao hraniteljicu i dojilju mladog Zeusa.[20] U fragmentu Pindara, Temidu su Mojre (u ovoj verziji nisu njene kćeri) donijeli iz izvora Okeana na Olimp, gdje je postala prva Zeusova žena (a ne druga), i majka Horija.[21]
Prema izgubljenoj djelu Kipar od Stasina sa Kipra, Temida i Zeus su zajedno planirali početak Trojanskog rata.[22] Prema Kvintu Smirneju, kada su bogovi prkosili Zeusovim naredbama i počeli da se bore jedni protiv drugih nakon stvaranja trojanskog konja, Temida ih je zaustavila upozoravajući ih na Zeusov gnev.[23]
U orfičkoj „Rapsodijskoj teogoniji“, ili rapsodijama, (prvi vijek p. n. e.)[24] Nikta (Noć) je prorekla da će Temida ostati nevina sve dok Reja ne rodi Kronovo dijete.[25]
Temida je takođe igrala ulogu u Erosu, mladom bogu ljubavi, koji je odrastao; prema Porfiriju, njegova majka Afrodita bila je zabrinuta da njen sin Eros zauvek ostane dijete i dovela ga je Temidi. Temida joj je rekla da Erosu da brata, jer on nije odrastao zbog svoje samoće. Afrodita je tada rodila drugog boga ljubavi, Anterosa (što znači "protivljubav"), a Eros je rastao kad god je bio u njegovoj blizini. Ali svaki put kada je Anteros bio odsutan, Eros bi se vratio u svoju prethodnu, malu formu.[26]
Kada su četvorica Krićana (Egolije, Celeus, Cerberus i Laius) provalili u svetu pećinu na Kritu gdje je Reja rodila Zeusa kako bi ukrali dio meda koji su tamo proizvele svete pčele, Temida i njene kćeri, su uvjerile Zeusa protiv njihovog ubijanja unutar svete pećine, jer su smatrale da je bezbožno da bilo ko umre u pećini, pa je umjesto toga sve četiri pretvorio u različite ptice.[27]
|title=
nedostaje ili je prazan (pomoć)