Sulejman Bosto (rođen 20. februara 1950) jest bosanskohercegovački filozof i prevodilac.

Završio je studij filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1972. Na istom fakultetu odbranio je magistarski rad pod nazivom: Smisao i dosezi Hegelove filozofije umjetnosti (1976), te doktorsku disertaciju pod nazivom: Hermeneutička teorija jezika (Problem jezika u filozofskoj hermeneutici Hansa-Georga Gadamera) (1985). Izabran je 1974. za asistenta, 1985. u zvanje docenta, 1990. za vanrednog a 1999. u zvanje redovnog profesora na predmetu Ontologija. Drži i predmete: Filozofska antropologija, Filozofija prirode i Filozofija, pjesništvo, jezik. Bio je angažiran i na Katedri za historiju umjetnosti, na predmetima Filozofija sa teorijom umjetnosti, Sociologija kulture, Socijalna antropologija, Socijalna ekologija. Radio je na Muzičkoj akademiji, Akademiji likovnih umjetnosti, Akademiji scenskih umjetnosti i Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu. Bio je na više studijskih i gostujućih boravaka (Frankfurt, Mannheim, Mainz, Heidelberg, Freiburg, Lüneburg, Bochum, Oldenburg, London, Norwich, Cambridge).

Sulejman Bosto bavi se problemima savremene filozofije, ontologije, fenomenologije, antropologije, filozofske hermeneutike, filozofije jezika, filozofije kulture i umjetnosti, filozofijom prirode i pitanjima etike u znanstveno-tehničkoj civilizaciji, te likovnom kritikom. Radove objavljuje u brojnim časopisima (Dijalog, Pregled, Izraz, Odjek, Lica, Vizura, Gledišta, Filozofska istraživanja, Synthesis Philosophica, Philosophy East and West, University of Hawai’i Press). Prevodi s njemačkog jezika.

Sulejman Bosto je član Centra za filozofska istraživanja ANUBiH, član PEN-a BiH, član Bioetičkog foruma za Jugoistočnu Evropu, član Hrvatskog filozofskog društva, te član i saradnik u više redakcija časopisa.

• Hermeneutička teorija jezika, Veselin Masleša, Sarajevo 1986.
• Svijet i kontingencija, Filozofska istraživanja, Zagreb 1997.

• Max Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu (dopuna prijevoda prvog izdanja), Veselin Masleša, Sarajevo 1987.
• Carl Friedrich von Weizsäcker, Jedinstvo prirode, Veselin Masleša, Sarajevo 1988.
• G. W. F. Hegel, Osnovne crte filozofije prava (dopuna prijevoda prvog izdanja i redakcija), Veselin Masleša, Sarajevo 1989.
• Hans Lenk, Između teorije znanosti i društvene znanosti, Veselin Masleša, Sarajevo, 1990.
• Jean Gebser, Iskon i sadašnjost (I svezak), /redakcija prijevoda/, Katarina, Bugojno 1990.
• Richard Wisser, Filozofija u obistinjenju (prijevod sa Željkom Pavićem), Kruzak, Zagreb 2000.
• Mahmoud Zakzouk, Al-Gazalijeva filozofija u usporedbi sa Descartesom, El-Kalem, Sarajevo 2000.
• Federalna struktura u Bosni i Hercegovini (zbornik radova), Ambasada Bundes Republik Deutschland i Vijeće Evrope, Sarajevo 2001.
• Johannes Lohmann, Filozofija i jezikoslovlje, Ljevak, Zagreb 2001.
• Hans Georg Gadamer, Čitanka, Matica hrvatska, Zagreb 2003.
• G. W. F. Hegel, Logika I (Nauka o bitku), Demetra, Zagreb 2003.
• Richard Wisser, Martin Heidegger u mišljenju na putu (prijevod sa Željko Pavić), Demetra, Zagreb 2003.
• Otto Pöggeler, Heidegger u svom vremenu, Šahinpašić, Sarajevo 2005.
• Helmuth Dubiel, Neizvjesnost i politika, RABIC – ECDL, Sarajevo 2006.
• Gret Haller, Granice solidarnosti /Evropa i SAD u ophođenju sa državom, nacijom i religijom), Buybook, Sarajevo 2007.
• Erich Rathfelder, Raskrsnica Sarajevo, Bosanska riječ, Tuzla 2007.
• Robert Spaemann, Osnovni moralni pojmovi, Svjetlo riječi, Sarajevo–Zagreb 2008.
• Jürgen Habermas, Između naturalizma i religije. Filozofski članci, Tugra, Sarajevo 2009.
• Erika Fischer-Lichte, Estetika performativne umjetnosti, Šahinpašić, Sarajevo 2009.
• Erich Rathfelder, Bosna u fokusu : drugi politicki izazov Christiana Schwartz – Schillinga, Zagreb 2011.

• Spomenica 60. godišnjice Filozofskog fakulteta u Sarajevu (1950–2010), Filozofski fakultet, Sarajevo 2010, 78-80
• Sulejman Bosto, P.E.N. Centar BiH,[1]
• Sulejman Bosto, profesor u bugojanskoj gimnaziji[2] Arhivirano 13. 9. 2013. na Wayback Machine