Smrt je kraj života; neizbježna činjenica, a vjerovatno i stanje. Većina ljudi smatra da poslije smrti dolazi raj ili pakao. Dio njih misli da nema ničega. Stari narodi su vjerovali da smrću odlaze u vječna lovišta i zato su svoje mrtve pokopavali sa oruđem, nakitom i oružjem, potrebnim za taj vječni lov. Niko u stvari ne zna što dolazi poslije. Naučna i akademska disciplina koja proučava smrt ljudskih bića naziva se Tanatologija.

Podjela smrti

Prema uzroku i porijeklu dijeli se na

• Prirodna smrt
• Nasilna smrt

Prirodna smrt nastupa nakon otkazivanja vitalnih organa najčešće usljed bolesti koja može biti akutna ili hronična ili prouzrokovana istrošenošću vitalnih organa usljed starosti. Prirodna smrt može biti nagla ili naprasna te kao takva postaje predmet forenzičke istrage.

Nasilna smrt produkt je djelovanja različitih vanjskih faktora. Po porijeklu nasilna smrt može biti

• zadesna
• ubilačka
• samoubilačka

Gradacija smrti

Postoji nekoliko faza ili gradacija smrti. Prva faza smrti je klinička smrt. Ova faza praćena je prestankom disanja i rada srca i moždanih aktivnosti. Pravovremenom ljekarskom intervencijom osoba se može vratiti u život. Ukoliko ne dođe do intervencije u vremenu od 4 minute nastupa cerebralna smrt. Zbog izuzetne osjetljivosti moždanih ćelija one počinju da nekrotiraju odnosno propadaju usljed nedostatka kisika. Nakon ove faze nastupa biološka smrt. Ona je produkt anoksije i hipoksije svih ćelija organizma.

Znaci smrti

Znakovi smrti imaju veoma važnu ulogu u prosuđivanju i utvrđivanju smrti. Znakove smrti dijelimo na

• Presumptivne ili rane znakove smrti
• Pozitivne ili sigurne znakove smrti

Presumptivni znakovi smrti su:^[1]

• Prestanak disanja
• Prestanak srčane akcije
• Isušivanje sluznica

Sigurni znaci smrti dijele se na rane i kasne znakove. U rane znakove spadaju:

• Mrtvačke pjege
• Mrtvačka ukočenost (lat:rigor mortis)
• Hlađenje tijela
• Mrtvačka mlitavost
• "Mačje oko"

Kasni znaci smrti su:

• Truljenje
• Mumifikacija
• Saponifikacija

Filozofska razmišljanja o smrti

• Grčki filozof Epikur (341-270. p. n. e.) je tvrdio da smrt nije loša jer dok smo živi smrti nema, a kad umremo nas nema, prema tome smrt uopće ne može uticati na nas.
• Američki savremeni filozof Thomas Nagel kaže da je smrt loša jer nam produžetak života pruža mogućnost da dođemo do dobrih stvari.
• Martin Heidegger, njemački filozof egzistencijalizma, je tvrdio da je čovjek svjestan sebe jer je svjestan svoje smrtnosti, odnosno mi smo svjesni sebe jer osjećamo tjeskobu u odnosu spram smrti.

Također pogledajte

• Tanatologija

Reference

1. ^ Alija A.Ramljak- "Medicinska kriminalistika", Univerzitet u Sarajevu, Fakultet Kriminalističkih Nauka;Sarajevo, 1999. ISBN 9958-613-05-0

Commons ima datoteke na temu: Smrt